Društvenim mrežama svakodnevno se povezujemo s drugim ljudima, komuniciramo i razmjenjujemo informacije. No, prečesto upravo društvene mreže omoguće zlonamjernim ljudima da iskoriste priliku i prevare korisnike, piše Večernji list BiH. Ekspanzija interneta i društvenih mreža za sobom usporedno povlači i veliki broj žrtava koje su time oštećene. Apsolutna sigurnost na internetu ne postoji, ali se mjere opreza uvijek mogu podići na višu razinu.
Dovode ih u zabludu
MUP HBŽ-a priopćio je kako građani sve češće prijavljuju internetske prevare, a kao najčešći oblik cyber-kriminala iz policije navode kupnju atraktivnih proizvoda po nerealnim cijenama te lažno predstavljanje. Ističu kako se počinitelji lažno predstavljaju kao djelatnici banke i traže podatke o bankovnom računu te nakon toga prebacuju novac na račune u inozemstvu. Također, često se lažno predstavljaju kao vojnici ili druge osobe te tako građane dovode u zabludu i navode ih da im pošalju novac kako bi došli u BiH i sl. Počinitelji ovakve vrste kaznenih djela preko interneta nude na prodaju određeni proizvod ili strojeve za koji postoji zainteresiranost većeg broja ljudi kao što su atraktivni modeli mobitela, popularni modeli automobila koji se prodaju po cijeni znatno nižoj od uobičajene te brendirani odjevni predmeti i obuća, dresovi poznatih sportaša i sl. "Oštećena osoba na zahtjev počinitelja plaća uplatom na tekući račun ili na virtualni račun otvoren u nekoj od sportskih kladionica, s tim da se predmetni proizvod uopće ne dostavi zainteresiranoj osobi ili joj se dostavi bezvrijedan predmet", kazali su. Počinitelj traži da se novac uplati u što kraćem roku jer postoji mogućnost da artikli budu rasprodani i slično. Tim stvara pritisak i kupca navodi da reagira što prije i bez razmišljanja. Također, preko društvenih mreža, e-maila i aplikacija za dopisivanje, osobe se lažno predstavljaju kao vojnici ili druge osobe te tako žele steći povjerenje građana ili čak stvaranje virtualne ljubavne veze. "Nakon toga u više navrata traže novac za razne svrhe kao što su prebacivanje prtljage, dolazak u BiH, bolničko liječenje itd., gdje se šteta mjeri u velikim novčanim iznosima, često i većim od 15.000 KM. Nakon što građani shvate da su prevareni, prevaranti nestaju i prestaje svaki oblik komunikacije", pojasnili su.
Bankovni računi
Evidentirani su i slučajevi u kojima se osobe lažno predstavljaju kao djelatnici banke i traže podatke o bankovnom računu, tako da telefonskim putem ili preko e-maila kontaktiraju građane, dovode ih u zabludu, prikupe potrebne podatke i novac prebacuju na račune u inozemstvu.
