Za mnoge blagajnike njemačkih automobilskih gradova je to nešto novo: umjesto da se mogu pouzdati na izdašan priljev poreza na dobit tvornica automobila, sad i ti gradovi moraju štedjeti. Jer kako dobit pada u automobilskim koncernima, tako i naglo presušuju gradski prihodi gdje su oni smješteni, piše DW. Doduše, gradovi poput Münchena (BMW), Stuttgarta (Mercedes, Porsche), Wolfsburga (VW) i Ingolstadta (Audi) su i u 2024. ostali među gradovima s najvećim prihodima u Njemačkoj, pokazuje najnovije izdanje „Komunalnog financijskog izvješća“ Zaklade Bertelsmann. No to bi se moglo brzo promijeniti, misli jedan od autora istraživanja René Geißler s Tehničkog veleučilišta u Wildauu. „Iz automobilske industrije se sad zapravo čuju samo loše vijesti“, kaže Geißler. „A sve općine gdje su njihovi pogoni to vrlo brzo osjete u svojim blagajnama."
Čak i inače izuzetno imućan grad Stuttgart je pogođen punom snagom. Nije ni čudo: u toj regiji je sjedište ne samo Mercedes-Benza i Porschea, nego i tvrtki koje uvelike žive od automobila kao što su Bosch i Mahle. A to znači i da glavni grad njemačke savezne pokrajine Baden-Württemberg mora zategnuti remen: iako je Stuttgart već uveo neke mjere štednje, u dvogodišnjem proračunu za 2026./27. i dalje nedostaje gotovo 800 milijuna eura. Prema riječima gradonačelnika Franka Noppera (CDU), taj je proračun „kontrolirano, ali za sve itekako primjetno kočenje“, piše DW.
U rekordnoj 2023. je u blagajnu Stuttgarta od poreza na dobit poduzeća stiglo preko 1,6 milijardi eura. Za 2025. grad sad računa s prihodom od 850 milijuna. „Kao što je Stuttgart u gospodarski snažnim godinama osobito profitirao od automobilske industrije i njezinih partnera, sada se pad prometa i izvoza izravno odražava na gradske financije“, navodi se u priopćenju gradske uprave. Još teže pogođena je razmjerno malena općina Weissach u blizini Stuttgarta gdje je sjedište razvojnog centra Porschea: za 2025. su gradski očevi u početku računali s 65 milijuna eura prihoda od poreza na dobit, ali je prognoza nedavno morala biti upravo drastično smanjena: na samo tri milijuna. Sindelfingen, usko povezan s Mercedesom, računa kako će prihod biti za četvrtinu manji i kako će im stići još tek 148 milijuna eura. I u Wolfsburgu, praktično gradu Volkswagena, prošla su zlatna vremena. „Porez na dobit poduzeća jest i ostaje glavni izvor prihoda grada pa gospodarski padovi u koncernu Volkswagen i kod dobavljača imaju znatne posljedice na proračun“, rekao je gradski glasnogovornik. Godine 2024. prihodi od tog poreza već su pali za 40 posto, na 151 milijun eura, a za 2025. se očekuje još manje. Grad je za 2025. i 2026. uveo mjere štednje: treba uštedjeti najmanje pet milijuna eura, uglavnom na materijalnim troškovima i zaposlenima.
Do 2014. Wolfsburg se mogao radovati izdašnim prihodima, bio je bez dugova i stvarao pričuve za teža vremena. No 2015. izbio je skandal oko krivotvorenih ekoloških vrijednosti dizel motora Volkswagena i već tada se presušila dobit koncerna – i iznose koje je plaćao gradu. U međuvremenu su ušteđevine iz "zlatnih vremena” potrošene, a do 2029. grad će se morati i zadužiti za oko 455 milijuna eura. I grad Audija, jednog od ogranka VW suočava se sa sličnim problemima: u Ingolstadtu prihodi od poreza na dobit drastično padaju. Godine 2023. iznosili su još 191,5 milijuna eura. Za tekuću je godinu grad najprije računao s 70 milijuna, a sada očekuje tek 55 milijuna. Gradonačelnik Michael Kern (CSU) nedavno je govorio o „dramatičnoj, iznimno zahtjevnoj i povijesno teškoj situaciji“. Za 2026. grad sada predviđa deficit od 60 do 80 milijuna eura. Unatoč mjerama štednje, gradski proračun se nije uspio vratiti barem na nulu.
Sjedište BMW-a, München također trpi pad prihoda od poreza na dobit: ove će godine biti oko 159 milijuna eura manji od plana. Iako je to velik iznos, to za München nije osobito mnogo: čak i nakon smanjenja, grad još uvijek računa s 3,6 milijardi eura prihoda. Jer München ima mnogo gospodarsku osnovu prihoda od drugih automobilskih gradova: ovdje je sjedište i mnogih drugih velikih i bogatih tvrtki kao što su Siemens, Allianz ili Munich Re. Rüsselsheim na Majni u pokrajini Hessen pak pada sve dublje i dublje. Nakon agonije nekadašnjeg simbola grada, Opela koji je na koncu dospio u koncern Stellantis, je i ta tvornica automobila tek sjena nekadašnjeg giganta: umjesto više od 30.000 ljudi, ondje danas radi samo oko 8.300 zaposlenih. Zbog velikog pada prihoda od poreza na dobit u proračunu grada ove godine zjapi rupa od 85 milijuna eura. Dugovi brzo rastu, pa za važne projekte – poput obnove kazališta – nema novca.
I saski Zwickau, Volkswagenovo središte proizvodnje električnih automobila, osjeća krizu: ove godine općina još računa s 55 milijuna eura prihoda, oko 20 milijuna manje nego 2023. Koliko od toga stiže iz VW, grad ne želi reći pozivajući se na poreznu tajnu. Glasnogovornica je ipak rekla: „Zbog velike ovisnosti o automobilskoj industriji, gradske su financije usko povezane s poslovnim uspjehom tog sektora."Ipak, Zwickau je – slično kao nekoć Wolfsburg – barem nešto stavio na stranu: „Za sada se likvidnost grada još može osigurati postojećim novčanim sredstvima koja potječu iz pozitivnih proračunskih rezultata prethodnih godina."U usporedbi s drugim gradovima, automobilskim središtima vjerojatno će i dalje biti razmjerno dobro, upozorava jedan od autora istraživanja Geißler. „Uvijek je kriza s gradskim proračunom i donekle subjektivna." Mnoštvo je općina u Njemačkoj koje bi bile presretne već i sa ovim „lošim" prihodima Ingolstadta ili Wolfsburga. Ali bogati automobilski gradovi su očito razmaženi drugim standardima: „Kad dođe do pada, onda se i ti gradovi žestoko uzdrmaju.
Otvori KEKS Pay
