Među brojnim stratištima na kojima su se komunističke vlasti neposredno nakon Drugog svjetskog rata odlučile “obračunati” s neistomišljenicima je i Crvena stijena, uzvišenje iznad Kiseljaka. U narodu postoji predanje da je stijena nazvana crvenom zbog krvi ljudi koji su ondje pobijeni u svibnju 1945. godine, piše Večernji list BiH. Prema procjenama, radi se o nekoliko stotina osoba, većinom Hrvata, iz Kiseljaka, Kreševa, Fojnice, Busovače, Vareša, Breze, a po nekim saznanjma i iz Viteza, Žepča, Uskoplja. Oni su po nalogu tadašnje UDBA-e odvođeni na saslušanja s kojih se nikad nisu vratili, a ubijani su na Crvenoj stijeni, najčešće tupim predmetima. Znaju to stanovnici okolnih naselja. Neki od njih i danas pamte jauke i plač žrtava, a potom i neugodan miris tijela koja se egzekutori nisu potrudili ni pokopati. O stradanjima Hrvata na Crvenoj stijeni neki od članova obitelji stradalih znaju samo iz priča starijih. Pred spomenikom žrtvama komunističkih zločina na Crvenoj stijeni, podignutim prije 21 godinu, na 50 godišnjicu stradanja, i ove su godine položeni vijenci i upaljene svijeće. Počast žrtvama, osim članova obitelji, odali su i predstavnici Udruge političkih zatvorenika, Udruga proizašlih iz Domovinskog rata te hrvatski dužnosnici iz Kiseljaka. Molitvu za duše stradalih predvodio je fra Vinko Ćuro, kiseljački župnik, koji je prije odavanja počasti na Crvenoj stijeni predvodio misno slavlje u zavjetnom mjestu “Pod stijenom”, koje se nalazi u neposrenoj blizini. Običaj služenja misa “Pod stijenom” ustanovio je pokojni fra Stjepan Buljan još u prošlom komunističkom sustavu, kada je obiteljima žrtava bilo zabranjeno pomoliti se za njihove duše i odati im počast na bilo kakav vidljiv način. Uz molitvu, istina koja podrazumijeva ime i prezime žrtve, a po mogućnosti i okolnost stradavanja, dug je koji hrvatski narod nije izmirio prema žrtvama komunizma. Posljednji je trenutak da se to učini, poruka je s Crvene stijene, jednog od brojnih stratišta žrtava komunističkih zločina u BiH. Detaljan popis žrtava i podizanje svijesti u hrvatskom narodu o potrebi sjećanja na žrtve jednog sustava radi budućnosti naroda, jedino je što se još može uraditi za žrtve stradale u svibnju 1945. godine na Crvenoj stijeni, jer odgovorni za zločine, prije svih Rešad Dizdarević. tadašnji načelnik zloglasne UDBA-e u Kiseljaku, izbjegao je pravdu, barem na ovom svijetu. Preminuo je prije pet godina, a da mu se za zločin na Crvenoj stijeni nije sudilo.

Prije 20 godina obećali su uvesti euro, ali nikada to nisu učinili: “Vlastita valuta pomogla nam je u izbjegavanju recesije”