Zabrana ili ograničavanje rada nedjeljom već dulje vrijeme izazivaju rasprave u javnosti, a pitanje regulacije ovog rada i dalje nije jedinstveno uređeno. U Federaciji BiH rad nedjeljom nije u potpunosti zakonski zabranjen, već ovisi o odlukama nadležnih vlasti i poslodavaca, zbog čega praksa varira od mjesta do mjesta. Upravo takva neujednačenost dovodi do različitih iskustava radnika i građana, ali i do sve izraženijih rasprava o potrebi jasnijeg zakonskog okvira, piše portal Večernjeg lista BiH. Ova tema analizirana je i u znanstvenom radu autora Ivane Brstilo Lovrić i Damira Mravunca, koji upozoravaju na pojavu tzv. nedjeljnog kapitalizma, koji definiraju kao “uspostavu idealtipskog narativa imenovanog kao nedjeljni kapitalizam”. Autori dodatno objašnjavaju kako se taj model može razumjeti kao “ideološki obrazac kojim se parcijalni interesi određenih društvenih skupina podvlače pod opći i isključivi interes”, pri čemu se slobodna nedjelja sve češće prikazuje kao “gospodarski rizik i trošak, a ne društvena vrijednost i civilizacijska stečevina”. U radu se ističe i podjela stavova u društvu: “zagovornici rada nedjeljom učestalije kupuju nedjeljom, obrazlažući to nuždom”, dok su protivnici “skloniji naglašavati opću dobrobit”. Također, naglašava se kako su među sustavnim zagovornicima slobodne nedjelje Katolička crkva i sindikati, dok se s druge strane nalaze poslodavci koji se protive ograničenjima rada nedjeljom, donosi Večernjak. Takav odnos jasno pokazuje kako pitanje rada nedjeljom nije samo ekonomsko nego i društveno i vrijednosno pitanje.
Različiti interesi
Autori dodatno upozoravaju kako se u javnom prostoru rad nedjeljom često opravdava ekonomskim razlozima i tržišnim potrebama, dok se pritom zanemaruje njegov utjecaj na svakodnevni život radnika, obiteljske odnose i mogućnost odmora. Slobodna nedjelja u tom se kontekstu sve češće potiskuje u drugi plan, iako ima važnu ulogu u očuvanju ravnoteže između privatnog i poslovnog života. Dugoročno takav pristup može imati posljedice ne samo za pojedince nego i za društvo u cjelini. U Hrvatskoj je ova tema već godinama predmet rasprava, pri čemu se pokušaji regulacije rada nedjeljom često susreću s različitim interesima. S jedne strane naglašava se potreba za zaštitom radnika i njihova prava na odmor, dok se s druge strane ističe važnost slobodnog tržišta i poslovanja bez ograničenja. Slični obrasci razmišljanja mogu se prepoznati i u Bosni i Hercegovini, gdje izostanak jedinstvenog rješenja dodatno produbljuje razlike u praksi. Iako se tema odnosi na širi društveni kontekst, uvid u ta podijeljena mišljenja jasno se vidi i na primjeru Mostara, gdje su kroz razgovore s građanima i zaposlenicima u trgovini zabilježeni različiti stavovi.
Mišljenja građana i radnika
Dio građana smatra kako im mogućnost kupnje nedjeljom znatno olakšava svakodnevicu i omogućuje bolju organizaciju vremena. “Tijekom tjedna zbog posla ne stignem sve obaviti pa mi nedjelja često bude jedina prilika za kupnju”, kaže jedna Mostarka. Sličnog je mišljenja i jedan građanin Mostara, koji ističe kako mu radno vrijeme ne ostavlja dovoljno prostora za obveze. “Radim dokasno i bez nedjelje ne bih stigao obaviti osnovne stvari”, dodaje. S druge strane, radnici naglašavaju kako rad nedjeljom ima značajan utjecaj na njihov privatni život, ali i na psihički i fizički odmor. “Radim u pekarnici i nedjeljom ustajem vrlo rano. To je jedini dan kada bih trebala odmor, ali ga nemam”, kaže radnica. Sličnu situaciju opisuje i radnica u supermarketu. “Nedjelja bi trebala biti dan za obitelj. Radimo cijeli tjedan i taj jedan dan nam stvarno znači”, ističe. Nezadovoljstvo dijeli i radnica na kiosku, koja naglašava kako financijska naknada ne može nadomjestiti slobodno vrijeme. “Dobijemo dodatak, ali to ne može zamijeniti vrijeme s obitelji i odmor koji nam svima treba”, kaže. Mišljenja su podijeljena i među građanima: dok jedni podržavaju rad trgovina zbog praktičnosti, drugi smatraju kako bi ograničavanje rada nedjeljom doprinijelo kvaliteti života zaposlenih. Ipak, dio građana naglašava kako bi trgovine trebale biti zatvorene barem jedan dan u tjednu, upravo zbog radnika. “Mislim da bi trgovine trebale biti zatvorene barem nedjeljom jer i ti ljudi trebaju imati svoj dan”, kaže jedna sugrađanka. Pitanje rada nedjeljom tako i dalje ostaje otvoreno, između ekonomskih interesa, potreba potrošača i sve izraženije potrebe za zaštitom radničkih prava i slobodnog vremena. Rasprave o ovoj temi pokazuju kako društvo još uvijek traži ravnotežu između tržišnih zahtjeva i temeljnih vrijednosti, među kojima su dostojanstvo rada i pravo na odmor.
Otvori KEKS Pay
