Bosna i Hercegovina jedna je od zemalja koje još uvijek u potpunosti ne mogu vršiti nadzor nad virtualnim valutama.
Naime, u našem okružju pojedine su zemlje usvojile zakone o digitalnoj imovini kojima su uredile izdavanje digitalne imovine i sekundarno trgovanje digitalnom imovinom, pružanje usluga povezanih s digitalnom imovinom, založno i fiducijarno pravo na digitalnu imovinu, nadzor nad primjenom zakona i nadležnosti nadzornih tijela. Kako navode iz Agencije za bankarstvo FBiH, u Republici Srpskoj je izmjenama i dopunama Zakona o tržištu vrijednosnih papira definiran pojam virtualne valute te je Povjerenstvu za vrijednosne papire RS-a proširena nadležnost u oblasti vršenja nadzora poslovanja društava koja pružaju usluge u vezi s kriptovalutama.
Mjere i podaci
- Federalno ministarstvo financija je u lipnju 2022. godine obavijestilo Agenciju da će se formirati radna skupina za razmatranje propisa kojima će biti regulirane virtualne valute i skrbnički novčanici. Nakon usvajanja novog Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorističkih aktivnosti, omogućuje se daljnje usklađivanje regulatornog okvira. Smatramo da daljnji koraci usklađivanja regulatornog okvira mogu biti temeljeni na relevantnoj regulativi Europske unije, a u dijelu koji se odnosi na kriptoimovinu posebno je značajna uredba EU 2023/1114 (MiCAR) s pratećim izmjenama uredbi i smjernica. Za potrebe usklađivanja, osim što će se odrediti nove i dodatne nadležnosti institucija, bit će potrebne izmjene i/ili dopune većine zakona i drugih akata kojima se uređuje rad institucija, agencija, povjerenstava i pitanje zaštite korisnika - ističu iz Agencije za bankarstvo BiH.
Naime, kako objašnjavaju, zakonski okvir u BiH i FBiH izdvojenim propisom nije uredio raspolaganje i poslovanje kriptovalutama. Agenciji nije dodijeljena nadležnost koja bi uključivala reguliranje pitanja kriptoimovine, a shodno Zakonu o Agenciji za bankarstvo FBiH. U skladu s navedenim zakonom, osnovni cilj Agencije je očuvanje i jačanje stabilnosti bankarskog sustava i zaštita deponenata te unaprjeđenje sigurnog, kvalitetnog i zakonitog poslovanja. Subjekti bankarskog sustava nisu pružatelji usluga povezani s virtualnim valutama. - Zakonom o sprječavanju pranja novca i financiranja terorističkih aktivnosti propisane su mjere koje banke, kao obveznici provedbe mjera za otkrivanje i sprječavanje pranja novca i financiranja terorističkih aktivnosti, trebaju poduzimati u postupku identifikacije i praćenja transakcija i aktivnosti klijenata te sadržaja podataka koji trebaju pratiti svaki elektronički transfer. Zakonom propisane mjere banke su dužne primjenjivati i prilikom obavljanja transakcija povezanih s kriptovalutama.
Poremećaji na tržištima
Shodno navedenom, mišljenja smo da banke, uz ispunjenje uvjeta propisanih zakonom, mogu obavljati transakcije povezane s kriptovalutama te da liberalizacija u okviru oblasti kriptovaluta nije nužno uvjetovana propisima kojima se uređuje segment sprječavanja pranja novca i financiranja terorističkih aktivnosti. Ipak, nužno je usvajanje i primjena novog Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorističkih aktivnosti kojim će se utvrditi jasne definicije, mjere i obveznici primjene zakona, što uključuje i pružatelje usluga povezane s virtualnim valutama - kažu iz Agencije. Naglašavaju kako su svjesni postojanja široko rasprostranjene prakse i mogućnosti korištenja novih tehnologija. - U ovom trenutku, a prema našim spoznajama, ne postoji međunarodni standard ili okvir prema kojem bi se učinkovito upravljalo rizicima kriptovaluta. Poseban izazov predstavlja činjenica da se transakcije odvijaju globalno, prekogranično i da nedostatak šireg okvira za nadzor pojačava postojeće rizike pranja novca i financiranja terorizma. Volatilnost tržišta, fragmentiranost i nedostatak propisa nedavno su rezultirali propastima burzi i platformi za trgovanje virtualnom imovinom. To upućuje na dodatnu potrebu zaštite korisnika, ulagača i kroz propise koji reguliraju zaštitu korisnika financijskih usluga/potrošača. Prema našim spoznajama, poremećaji na ovim tržištima nisu rezultirali širim učincima na financijske sustave, međutim, ne isključuje se buduća značajnija uloga ovih ultimativnih tržišta s učincima na stabilnost "tradicionalnih" financijskih sustava. •
