- Vodeći uzrok smrtnosti stanovništva BiH su kardiovaskularna oboljenja (52%) i maligne neoplazme (21%). Najčešći uzrok kardiovaskularnih oboljenja je nezdrav način života, a posebno konzumiranje duhana i cigareta, ali i zagađen zrak. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), godišnja koncentracije PM2,5 u urbanim područjima u BiH je najveća u Europi (56 μg/m³) - stoji u izvješću o socijalnoj uključenosti BiH koje je objavila Direkcija za ekonomsko planiranje BiH. U istom dokumentu navodi se kako građanima BiH prijeti i opasnost od smrti u prometnim nesrećama, po čemu je naša zemlja jedna od vodećih u Europi. Naime, Direkcija za ekonomsko planiranje BiH objavila je izvješće o socijalnoj uključenosti BiH u kojem tretira niz tema, uključujući i zdravstveni sektor u BiH, piše Večernji list BiH. U dokumentu se tako navodi kako se očekivani životni vijek u BiH povećava te da je za žene dosegnuo 78,78 godina, a za muškarce 74,06 godina. Razlika između očekivanog životnog vijeka za žene i muškarce iznosi 4,72 godine. Zanimljivo je kako BiH ne odstupa značajno od regije u pogledu očekivanog životnog vijeka. Dalje se navodi kako je dojenačka smrtnost jedan od najboljih pokazatelja zdravstvenog stanja stanovništva, posebice djece. - Stopa dojenačke smrtnosti u BiH se smanjuje, i to sa 7,5 na 1000 živorođenih (2006.) na 6,1 promila u 2015. - stoji u izvješću, navodi Faktor. Zdravstvenim osiguranjem pokriveno je oko tri milijuna stanovnika u BiH, odnosno oko 85% građana, što znači kako oko 15 posto stanovništva nije osigurano. Rađena je i analiza boravka u bolnicama. - Za BiH trenutačno ne postoje podaci ponovnog prijema u bolnice, ali postoje podaci o duljini boravka u bolnicama koje objavljuje SZO. U 2014. prosječna duljina boravka u bolnicama je 7,5 dana i smanjena je u odnosu na 2009., kada je iznosila 8,3 dana. U EU je prosječna duljina ostanka u bolnicama bila 8,08 dana u 2013., a u Hrvatskoj 8,9 dana iste godine - navodi se u izvješću. Ističe se kako je tijekom 2015. u BiH umrlo 38.150 osoba, što je rekordan broj od 1996. godine, a od tog broja je 19.219 muškaraca i 18.935 žena. - Uzrok tome može biti starenje stanovništva, tj. što je više udjela starih u ukupnom stanovništvu, nominalno ima više smrtnih slučajeva. Uzroci mogu biti i faktori rizika (pušenje, alkohol, zagađenost, pretilost...) koji dovode do preuranjene smrtnosti. Procjena SZO-a je da oko 35% stanovništva u BiH konzumira cigarete (47,2% muškaraca i 30% žena), 43,2% ima visok krvni tlak, 26,5% je pretilo. U pogledu zagađenosti, Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje kako je u BiH u 2012. (zadnji podatak) bilo 223 prijevremeno umrlih na 100.000 stanovnika zbog zagađenosti zraka u zatvorenim i otvorenim prostorijama, čime smo svrstani na pretposljednje mjesto - objašnjeno je u izvješću. Rast ukupnog broja umrlih prouzročen je i porastom broja umrlih uslijed kardiovaskularnih oboljenja (1783 više umrlih u 2015. u odnosu na prethodnu godinu), malignih neoplazmi i endokrinih i metaboličkih oboljenja s poremećajima u prehrani. U izvješću se također navodi kako BiH karakterizira povećavanje troškova u sektoru zdravstva, što se jednim dijelom može objasniti i starenjem stanovništva, a i činjenicom kako liječenje postaje “skuplje” uvođenjem novih tehnologija i većeg spektra laboratorijskih nalaza. - U 2015. godini u BiH se ukupno izdvajalo 9,4 posto BDP-a na zdravstvo, od čega 71% čine javni izdaci, a 29% privatni izdaci. U Hrvatskoj samo 18,1% ukupne potrošnje čine privatni izdaci, dok su u BiH 28,8% ukupnih izdataka privatni. Promatrajući strukturu ukupne potrošnje po namjenama (2015. godina), oko 50% potrošnje odlazi na usluge liječenja, a 27% na lijekove i druga medicinska sredstva. Udio privatne potrošnje je najizraženiji kod medicinskih sredstava za izvanbolničke pacijente (oko 60% predstavlja privatnu potrošnju u odnosu na 40% javne) i rehabilitacijskog liječenja (oko 35% privatna potrošnja u odnosu na 65% javne).
U sljedećem razdoblju jedan od izazova BiH treba biti i smanjenje privatnih izdataka - poruka je izvješća.
