Rast štednje žitelja BiH

Stanovnici BiH u bankama drže više od 16 milijardi maraka

21.02.2024.
u 17:45

"Osim percepcije sigurnosti i stabilnosti bankarskog sustava, na rast depozita utječu i ostali čimbenici makroekonomskog okruženja", navodi Mahmuzić

Likvidnost i sigurnost kao ključne odlike domaćeg bankarskog sustava presudni su elementi zbog kojih se već u kontinuitetu može pratiti rast štednje žitelja BiH, kao i privatnih poduzeća u domaćim bankama, piše Večernji list BiH.

Porast iznosa

Posljednji podaci koje je objavila Centralna banka BiH podupiru ovaj zaključak te otkrivaju kako su stanovnici BiH u samo mjesec dana povećali svoju štednju za čak 383,7 milijuna maraka, a rast je zabilježen i kod privatnog i poslovnog sektora, doduše u nešto manjem iznosu - od 30,9 milijuna KM. Ovo su podaci s kraja prosinca, a kad se isti usporede s onima s kraja studenoga, jasno se suočava značajan porast štednje. Naime, na kraju studenoga depoziti građana su porasli za tek 8,9 milijuna KM (0,1%), a kod privatnih poduzeća za 125,8 milijuna KM (1,8%). Rast depozita primjetan je na godišnjoj razini, i to takvim tempom da smo se približili magičnom broju od dvije milijarde maraka. Naime, na kraju prosinca 2023. u odnosu na kraj prosinca 2022. depoziti su porasli za 1,88 milijardi KM, a godišnji rast zabilježen je kod sektora stanovništva za 1,48 milijardi KM (10,2%) i kod privatnih poduzeća za 928,2 milijuna KM (15,1%). Depoziti su na godišnjoj razini smanjeni kod vladinih institucija za 311,1 milijun KM (6,8%), kod nefinancijskih javnih poduzeća za 119,1 milijun KM (5,9%) i kod ostalih domaćih sektora za 100,6 milijuna KM (5,3%). Kada se osvrnemo na ukupnu strukturu štednje u bankama, a koja na kraju prosinca iznosi 31,11 milijardi maraka, vidljivo je kako najveći dio čine depoziti stanovništva, i to nešto više od 16 milijardi maraka. Na drugom mjestu je štednja privatnih poduzeća u iznosu od oko 7 milijardi maraka, a slijede vladine institucije s gotovo 4,3, javna poduzeća s gotovo 1,9 te depoziti ostalih domaćih sektora s oko 1,8 milijardi maraka. Konstantan porast štednje ekonomski analitičari objašnjavaju činjenicom da se domaći bankarski sustav pokazao otpornim i stabilnim i u vremenima krize te je rast povjerenja u njega zapravo posljedica dobrog upravljanja u vremenima koja traže visoku razinu sigurnosti u novčanim tokovima.

Ravnatelj Agencije za bankarstvo Federacije BiH Jasmin Mahmuzić za Večernji listi kaže kako banke imaju središnju ulogu u našem financijskom sustavu. Promjene ključnih kategorija, kao što je razina depozita i kredita u bankama, upućuju na ekonomsko stanje i opća očekivanja. - Osim percepcije sigurnosti i stabilnosti bankarskog sustava, na rast depozita utječu i ostali čimbenici makroekonomskog okruženja - navodi Mahmuzić te dodaje kako u razdobljima pojačane ekonomske neizvjesnosti ili nestabilnosti stanovništvo odgađa investiranje ili reducira određene oblike potrošnje. U našim uvjetima može se govoriti, ističe, i o nedostatku drugih opcija za ulaganje, tako da se stanovništvo odlučuje na oblike štednje koji osiguravaju osobnu financijsku stabilnost i sigurnost.

- Ako su alternative štednji drugi oblici ulaganja, poput dionica ili nekretnina, manje atraktivne, nedostupne ili riskantne, građani preferiraju čuvanje novca u bankama. Iako blage, promjene razine kamatnih stopa na depozite očekivano potiču određene oblike štednje. Depoziti su i pod utjecajem ostalih promjena koje se odnose na razine prosječnih prihoda, ekonomske, ali i demografske prilike - naveo je Mahmuzić.

Krediti

Novac u bankama kao oblik štednje pokazuje se i, dugoročno gledano, kao najsigurniji način štednje, a u vremenima čestih kriza na globalnom tržištu, koje se zasigurno reflektiraju i na domaće ekonomske prilike, počevši od inflacijskih pa do recesijskih kretanja, dolazi se do zaključka kako je imati osiguranu svotu novca na bankama pravi odgovor na moguće izazove.

S druge strane bankarske vage također je moguće utvrditi porast mjesečnih i godišnjih iznosa. Ukupni krediti domaćim sektorima na kraju prosinca 2023. godine iznosili su 23,55 milijardi KM, u odnosu na prethodni mjesec zabilježeno je povećanje kredita od 247,4 milijuna KM (1,1%). Kreditni rast zabilježen je kod svih sektora: stanovništva za 26 milijuna KM, privatnih poduzeća za 144,5 milijuna KM, nefinancijskih javnih poduzeća za 35,3 milijuna KM, vladinih institucija za 17,7 milijuna KM i ostalih domaćih sektora za 24 milijuna KM. Godišnja stopa rasta ukupnih kredita u prosincu 2023. godine iznosila je 6,7%, nominalno 1,48 milijardi KM.

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?