Hrvati s prosjekom od 37,8 radnih sati spadaju među nacije u Europskoj uniji koje najviše rade, gotovo u ravnini sa zemljama poput Češke, Slovačke i Slovenije, ali ipak značajno manje od Turske i balkanskih zemalja izvan EU-a, poput Srbije i Albanije, pokazalo je posljednje istraživanje o prosječnom broju tjednih radnih sati zaposlenih osoba u europskim državama. Istraživanje je obuhvatilo i neke od zemalja regije koje nisu u Europskoj uniji. Tako radni tjedan u Bosni i Hercegovini traje četiri sata dulje nego u Hrvatskoj, odnosno 41,2 sata. Što znači da mjesečno zaposlenici u BiH rade 16 sati dulje, odnosno imaju dva radna dana više.
Zadovoljstvo plaćom - utopija
Prema istim podacima, radni tjedan u Srbiji traje nešto dulje od onog u BiH, odnosno 41,3 sata. S druge strane, zapadnoeuropske zemlje poput Nizozemske, Njemačke i Danske bilježe znatno manje radnih sati zajedno. Prema navedenim podacima, u Njemačkoj radni tjedan traje svega 33,9 sati ili sedam sati kraće nego u BiH. U Švicarskoj radni tjedan ima 36 sati, Francuskoj 35,8, Italiji 36,1, a u Sloveniji 38 sati. Uz to što imaju jedan od najduljih radnih tjedana, radnici u BiH se ne mogu pohvaliti velikim plaćama, što ih čini nezadovoljnima. Alma Career, tržišni lider koji posluje u više zemalja središnje i istočne Europe, nedavno je proveo međunarodno istraživanje o zadovoljstvu plaćom putem platforme Paylab (plata.ba u BiH), obuhvativši stavove oko 15.000 sudionika iz devet zemalja (Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Slovenija, Sjeverna Makedonija, Češka, Slovačka, Estonija, Litva i Latvija).
- Istraživanje pokazuje da je samo 27% ispitanika zadovoljno svojom trenutačnom plaćom, dok se 56% osjeća podcijenjeno. Ovakvi stavovi su izraženiji u zemljama Baltika i Balkana, dok su građani Češke, Slovačke i Estonije nešto zadovoljniji - komentirao je Jozef Plško, direktor za odnose s javnošću i komunikacije Alma Careera. Rezultati ovog istraživanja pokazuju kako je u BiH postotak zadovoljstva plaćom čak i manji te iznosi 24%.
Radnici se osjećaju podcijenjeno
Kada je riječ o dobi, osobe mlađe od 45 godina pokazuju veće zadovoljstvo (blizu 30% ih je zadovoljno ili potpuno zadovoljno), dok je među osobama starijim od 45 godina taj postotak oko 23%. - Istraživanje pokazuje da nezadovoljstvo plaćom raste s godinama, što je donekle iznenađujuće s obzirom na to da se na višim pozicijama obično nude veće plaće. Među zemljama sudionicama najveći stupanj zadovoljstva plaćama zabilježen je u Češkoj i Estoniji (oko 32%), dok je u Hrvatskoj, Latviji i Litvi zadovoljstvo palo na svega 22%. - Više od polovine ispitanika (56%) izjavilo je da se osjeća podcijenjeno kada je riječ o visini primanja, što predstavlja porast od 3% u odnosu na 2023. godinu, kada je Alma Career proveo slično istraživanje. Nasuprot tome, sada je svega 21% sudionika navelo da smatra svoju plaću primjerenom - što je pad od 5% u odnosu na prošlogodišnje rezultate istraživanja o zadovoljstvu plaćom. Ni u Bosni i Hercegovini situacija nije drugačija - 53% ispitanika iz ove zemlje izjavilo je da se osjeća podcijenjeno u odnosu na svoje radne zadatke i odgovornosti - navodi se u rezultatima međunarodnog istraživanja koje je proveo Alma Career.
Podaci u članku su netočni jer ne razlikuju puno (100 %) radno vrijeme od prosjeka svih zaposlenih. U Švicarskoj i Njemačkoj puno radno vrijeme iznosi oko 40–42 sata tjedno, jednako kao i u BiH. Razlika od „dva dana više“ ne postoji ako se uspoređuju isključivo punozaposleni.