Naslovnica Vijesti

Spremni smo prihvatiti sve održive prijedloge, ali ne smijemo ugroziti proračun i fondove

02. rujna 2019. u 11:10 0 komentara 326 prikaza
Pogledajte galeriju 1/2

Pred konferenciju “Inicijativa 20+5+6 - Stanje i perspektive razvoja gospodarstva”, na kojoj se očekuje više od 200 biznismena, predstavnika izvršne i zakonodavne vlasti te međunarodnih organizacija, o zakonskim rješenjima koje je preko ove Inicijative predložilo Udruženje poslodavaca FBiH (UP FBiH) razgovarali smo s dopremijerkom i ministricom financija FBiH Jelkom Milićević, u čijem resoru se nalazi većina onoga što predlažu poslodavci. 

Kakav je vaš stav o “Inicijativi 20+5+6”, odnosno zakonskim rješenjima i inicijativama koje je predložilo Udruženje poslodavaca Federacije BiH i dostavilo Vladi i Parlamentu FBiH u cilju rasterećenja gospodarstva i poboljšanja poslovnog ozračja?

- Federalno ministarstvo financija u dosadašnjem radu uvijek je iskazivalo spremnost da u izradi zakona sudjeluju sve zainteresirane strane, da se uvažavaju amandmani koji su održivi. Dakle, temeljni postulat kod izrade zakonskih propisa upravo je ta sprega koju Ministarstvo ima sa širom zajednicom kako bi zajednički definirali najbolje zakonsko rješenje. “Inicijativa 20+5+6”, koju je podnijelo Udruženje poslodavaca FBiH, upravo je i utemeljena na zakonskim rješenjima koje je pripremilo Ministarstvo financija uz neke izmjene za koje smo mi već i kroz prethodne konzultacije analizirali i dali jasne odgovore kroz širu parlamentarnu raspravu koja je u nekim slučajevima trajala dulje od 90 dana. Bitno je istaknuti da je u predloženim zakonima čak 99,5% integralnog teksta koje je upravo sačinilo Ministarstvo, što opet govori u prilog tome da rasprava o temi iznalaženja najboljih zakonskih rješenja ide u istom smjeru. Međutim, uloga Ministarstva financija veoma je bitna u procesu predlaganja zakona upravo zbog dvojake uloge koju Ministarstvo ima. Naime, Ministarstvo ima obvezu održavanja financijske stabilnosti kako proračuna tako i izvanproračunskih fondova dok, s druge strane, ima obvezu prema onima koji pune proračun, a to je da se smanji stopa cijene rada kako bi se otvorila nova radna mjesta i novi kapaciteti. Na tragu toga, sve ideje i inicijative koje će ujedno doprinijeti stabilnosti proračuna i osiguranju rasta broja novih radnih mjesta, rasta investicija podržavamo i pristupamo vrlo ozbiljno i detaljno.

 

Zastupnički dom Parlamenta FBiH 10. travnja održao je tematsku sjednicu posvećenu “Inicijativi 20+5+6”, zakonskim prijedlozima koje je uradio UP FBiH i usvojio jednoglasan zaključak kojim obvezuje Vladu FBiH da se u roku od 60 dana izjasni o predloženim zakonima i dostavi ih u parlamentarnu proceduru. Do danas ovaj zaključak Vlada FBiH nije ispoštovala. Je li Ministarstvo financija razmatralo predložena zakonska rješenja, naročito ona koja se odnose na poreznu politiku? Je li i što problematično u predloženim zakonskim rješenjima ili su u pitanju proceduralni razlozi?

- Predložena zakonska rješenja koje je “izradio” UP u FBiH su, bar iz domena fiskalne politike, tri godine u proceduri i njihov predlagač je Vlada. Oni su u završnoj fazi u Parlamentu, tj. prošli su široku javnu raspravu. U predloženim zakonima UP-a samo su dodani prijedlozi koji nisu prihvaćeni, a detaljno je obrazloženo zašto ne mogu biti. Ono što je sporno kod predloženih zakonskih rješenja od poslodavaca jest drastičan pad prihoda kako na županijskoj tako i na razini Federacije. Tako bi zavodi MIO, zdravstveni i zavodi zapošljavanja imali pad prihoda oko 650 milijuna u odnosu na sadašnje stanje po osnovi predloženog Zakona o doprinosima. Takvi prijedlozi rješenja nisu prihvatljivi jer ugrožavaju fiskalnu održivost i korisnike tih sredstava.

 

Kakav je vaš stav o prijedlozima o smanjenju stope doprinosa kako je to predložio UP FBiH?

- Kad konkretno pričamo o Zakonu o doprinosima, želim istaknuti da je ovaj Zakon u parlamentarnoj proceduri već više od dvije godine i da je obavljena široka javna rasprava u trajanju od 90 dana te da je isti u formi prijedloga zakona dostavljen početkom lipnja 2018. prema Parlamentu. Prijedlog koji je dostavio UP FBiH je u 99,5% sadržaja identičan prijedlogu Zakona o doprinosima koji je ostao u parlamentarnoj proceduri, a mali broj razlika zapravo je proizašao iz ranijih prijedloga UP-a. Naime, u javnoj raspravi UP je dao svoje prijedloge u smjeru dodatnog smanjenja stope doprinosa uz istodobno zadržavanje postojećeg stanja neoporezivih osnovica, što u biti znači da nema značajnijeg proširenja osnovice za obračun doprinosa, a istodobno se zahtijeva još dodatno smanjenje stopa u odnosu na već predloženo smanjenje u okviru Zakona. Takav pristup upravo vodi do disbalansa koji želimo izbjeći jer i sami smo svjesni da bismo s tim ugrozili stabilnost izvanproračunskih fondova. Kod ovog Zakona treba imati u vidu da postoji i problem proceduralne prirode jer novi Zakon o doprinosima je u parlamentarnoj proceduri, i to u završnoj fazi.

 

UP FBiH je, između ostalog, zauzeo stav o postupnom smanjenju stope doprinosa, u prvoj godini smanjenja stope doprinosa bi sa sadašnjih 41% iznosila 31,5%, a u iduće 3 - 4 godine stope doprinosa smanjivale bi se dok ne bi došle na razinu od nekih 26,5%. Pri smanjivanju bi se, kako ističu, vodilo računa da proračunski i izvanproračunski fondovi ne budu oštećeni u smislu priljeva sredstava?

- Dakle, mi smo prepoznali da je porezno opterećenje rada nešto na čemu treba žurno raditi. Upravo u tom smjeru krenuli smo i s prijedlogom novog zakona kojim bi se znatno smanjilo porezno opterećenje rada. Prilikom izrade novog zakona koristili smo vrlo konzervativne metode kako bismo bili sigurni da će novi prijedlog zakona doprinijeti manjoj cijeni rada s jedne strane, a održati stabilnost proračuna s druge strane. Ono što naše trenutačne analize pokazuju je i da predložena zbirna stopa doprinosa od 33,5%, koliko je predložena Vladinim zakonom i uz proširenu osnovicu, pokazuje već izvjesne anomalije u smislu nestabilnosti koja se može očekivati, posebno kad je riječ o Zavodu zdravstvenog osiguranja, kao i Zavodu za mirovinsko osiguranje. Ako u ovo sve ukalkuliramo i predloženo povećanje najniže plaće, taj nedostajući gap polako se smanjuje. Međutim, za ostvarivanje neutralnog učinka na sve izvanproračunske fondove predložena zbirna stopa doprinosa od 33,5% uz proširenje osnovice, povećanje najniže plaće i povećanje broja novozaposlenih u ukupnom broju od 7500 novozaposlenih može donijeti neutralni učinak na proračun i izvanproračunske fondove. Kada je riječ o zemljama u okruženju i stopama doprinosa, moram istaknuti da je u Sloveniji stopa doprinosa 38,2%, Srbiji 37,8%, Hrvatskoj 36,7%, Crnoj Gori 34,3% dok je u zemljama EU-a oko 31,5%. Iz svega ovoga vidljivo je da je trenutačna stopa doprinosa 41,5% relativno visoka te da je bilo nužno provesti reformu u tom smjeru. Tražila su se rješenja i rađene simulacije te je stopa koju predlaže Vlada od 33,5% u ovom trenutku na samoj granici održivosti. Smanjenje od 8% jasno je opredjeljenje Vlade za smanjenje troška rada. Poslodavci predlažu stopu od 30,5%, koja je niža i od stopa zemalja EU-a i u ovom trenutku je neodrživa i ugrozila bi umirovljenike, zdravstvene ustanove i korisnike zdravstvenih usluga. Doprinosi su isključivo prihod izvanproračunskih fondova.

 

Iz UP FBiH u prijedlogu Zakona o dohotku predlažu da neoporezivi dio plaće iznosi 1000 KM, čime bi se, kako navode, zaštitili oni s najnižim plaćama. Za plaće veće od 1000 KM predlaže se jedinstvena stopa poreza na dohodak od 15%. Kakav je vaš stav i stav Ministarstva financija o ovom prijedlogu?

- Analizirali smo i ova predložena rješenja od UP FBiH. Vidimo da je također korišten tekst Zakona koje su Ministarstvo financija i Vlada već uputili u parlamentarnu proceduru. Dakle, ono što poslodavci predlažu je povećanje osobnog odbitka do 1000 KM mjesečno, povećanje broja izuzetih prihoda, zadržavanje jedne stope poreza na dohodak od 10% i sl.

Nakon provedenih simulacija unutar Ministarstva, izmjena u smislu zadržavanja postojeće stope poreza na dohodak od 10% i povećanja osobnog odbitka rezultiralo bi umanjenjem ukupnog prihoda za županije i općine do 57%. U ovoj varijanti svi bi plaćali manje poreza na dohodak, i to u rasponu od 18% za porezne obveznike s primanjima većim od 2500 KM do 91% manje za porezne obveznike s nižim primanjima, dok bi se troškovi poslodavaca smanjili za više od 10%. U slučaju da se poveća osobni odbitak na 1000 KM mjesečno, a uvedu progresivne porezne stope, i dalje bi bio značajan smanjen porezni prihod, točnije za 34%. Ovakvim prijedlozima Zakona dovodimo u pitanje opstojnosti i financijske održivosti kako županije tako i jedinica lokalne samouprave. Tako bi prihod od poreza najviše bio smanjen u BPŽ-u za 62%, zatim u SBŽ-u za 58%, USŽ-u za 57%, HBŽ-u za 54%, Posavskoj i Tuzlanskoj županiji za 50%, HNŽ-u za 43% pa sve do Sarajevske županije koja bi zabilježila pad za 12% u slučaju usvajanja prijedloga ovih izmjena. Moramo biti svjesni da u ovom trenutku sve razine vlasti nisu u mogućnosti nadoknaditi negativan učinak ovakvog prijedloga zakona.
Istodobno bitno je naglasiti da Vlada u svom rješenju predlaže neoporezivi dohodak do 700 KM i da toliki dohodak trenutačno u FBiH ima 55% zaposlenih. Po prijedlogu poslodavaca gotovo bi se izgubio prihod po osnovi poreza na dohodak, a to je prihod koji dijele županije i općine.

 

U prijedlogu Zakona o minimalnoj plaći, koji je dostavio UP FBiH, predloženo je da se na osnovi smanjenja stope doprinosa značajno poveća plaća. Je li to izvedivo i koliko bi, prema vašim procjenama, mogla iznositi minimalna plaća u FBiH ako se prihvati ovaj prijedlog?

- Zakonom o radu jasno je propisano da će Vlada FBiH, na prijedlog Federalnog ministarstva financija u suradnji s Federalnim zavodom za programiranje razvoja, uz prethodne konzultacije s Ekonomsko-socijalnim vijećem, donijeti propis kojim će se regulirati metodologija izračuna najniže plaće u Federaciji, posebno imajući u vidu i činjenicu da je najniža satnica propisana odlukom Vlade prije 11 godina. Sve to nas u Ministarstvu potaknulo je da počnemo s izradom uredbe o najnižoj plaći pri tome se koristeći temeljnim postulatima jednostavnosti da bismo pojednostavili obračun iznosa najniže plaće od poslodavca. Na tragu toga te uz sve simulacije koje će imati učinak na stope doprinosa i na izvanproračunske fondove, došlo se do rješenja da bi najniža plaća trebala biti 60% prosječne bruto plaće, odnosno 60% prosječne neto plaće za razdoblje siječanj - rujan 2018. godine. Ovakav pojednostavljeni način izračuna najniže plaće sigurno će doprinijeti socijalnoj sigurnosti radnika, olakšat će izračun za poslodavce, olakšati nadzor Poreznoj upravi FBiH te omogućiti realniju projekciju prihoda izvanproračunskih fondova.

 

Za poslodavce je izuzetno bitan i Zakon o porezu na dobit FBiH. Predlažu da se zadrži stopa od 10% za oporezivanje dobiti, s tim da se s 10% oporezuje i dividenda koja trenutačno nije oporezovana, dok bi se oporezivanje dobiti oslobodili poslodavci koji dobit reinvestiraju. Ovakvo rješenje na snazi je u RS-u, koliko je realno da se ono usvoji i u FBiH?

- Stopa poreza na dobit u iznosu od 10% znatno je ispod prosjeka u regiji i mnogo niža od prosjeka u EU i upravo je takva stopa poreza na dobit regulirana novim Zakonom o porezu na dobit koji je usvojen 2016. Prema analizama Svjetske banke i MMF-a, upravo takva jedinstvena stopa poreza na dobit pozitivna je i za investicijsku klimu i nikako ne predstavlja prepreku za izravne strane investicije. Ono što je predloženo ovom Inicijativom je dodatno smanjenje stope te uvođenje poreznih olakšica za izvoznike, za one koji žele reinvestirati svoju dobit. Treba imati na umu da porezne olakšice i poticaji nisu jedini čimbenik koji je presudan za donošenje odluke o investicijama. Često se ti poticaji zloupotrebljavaju i onda nemate trajne učinke u smislu porasta broja zaposlenih, investicija, a što ste upravo htjeli postići uvođenjem različitih vrsta poticaja itd. Nadalje, treba imati u vidu da su porezni poticaji nepravdeni i jer se na neki način stimuliraju određeni gospodarski subjekti i unutar pojedinačnih sektora koji opet vode do poremećaja u raspodjeli resursa. Tako da se kod uvođenja bilo kakvih poreznih poticaja treba biti vrlo oprezan. Svako od ovih predloženih rješenja ima izravan utjecaj na smanjenje prihoda od poreza na dobit na svim razinama vlasti. To opet vodi k nestabilnom proračunu i problemima s likvidnošću, što je obveza svih vlada. Iz tog razloga treba biti vrlo oprezan.

 

Svjedoci smo da je gospodarstvo u BiH opterećeno brojnim parafiskalnim nametima, koji ne postoje u EU ili su višestruko skuplji nego u zemljama regije i EU-a. U vezi s tim, UP FBIH traži ukidanje ili smanjenje cijene pojedinih sudskih i sličnih pristojbi. Je li Ministarstvo financija razmatralo ove prijedloge UP FBiH i može li se u dogledno vrijeme očekivati prijedlog iz vašeg Ministarstva o ukidanju pojedinih pristojbi ili parafiskalnih nameta iz nadležnosti Ministarstva financija?

- Jedan od zakona koji je predložio UP FBiH je i Zakon o administrativnim pristojbama i tarifi federalnih administrativnih pristojbi. UP FBiH predlaže u dvama poglavljima da federalne razine vlasti uređuje uvođenje pristojbi za sve razine vlasti, i za županije i za općine. Ovakav princip u suprotnosti je s Ustavom FBiH kojim je jasno propisana nadležnost županija. Na ovakav način ovaj problem ne može se riješiti. Mi smo već prije tri godine zajedno s USAID-om pokrenuli aktivnosti na analizi parafiskalnih nameta jer smo svjesni da predstavljaju ogroman teret za gospodarstvo. Analiza je pokazala da postoji više od 3000 nameta na razini FBiH. Napravljen je interaktivni registar parafiskalnih nameta. Međutim, treba ići i dalje. Na tragu smo da se napravi neko okvirno zakonsko rješenje koje bi na neki način uvelo red u ovaj segment te će sve naše aktivnosti u predstojećem razdoblju biti usmjerene prema tome. Planom rada Ministarstva financija za 2019. godinu predviđena je izmjena i dopuna ovog Zakona o administrativnim pristojbama.

 

Posljednjih nekoliko godina raste naplata kako izravnih tako i neizravnih poreza. Poslodavci kažu da rast javnih prihoda ne prati povrat ulaganja tih prihoda u gospodarstvo. Iz UP FBIH predlažu da se od godišnjeg rasta uplate izravnih i neizravnih poreza 50% vrati gospodarstvu, a 50% ostane za proračune. Hoće li Vlada FBiH razmatrati ovaj prijedlog i što osobno mislite o njemu?

- Prije svega, želim se osvrnuti na ono što je ovu Vladu zateklo u trenutku preuzimanja vlasti. Vi znate da smo pruzeli deficit federalnog proračuna u iznosu većem od 170 milijuna KM, da je deficit FZ-a MIO bio veći od 150 milijuna KM. Složit ćete se sa mnom da je trebalo puno napora i sinergije svih snaga kako bismo stabilizirali proračun i izvanproračunske fondove. To nije bio nimalo lak zadatak. Upravo nekim od zakonskih rješenja koji su predloženi za izmjenu od UP FBiH došli smo u situaciju da smo stabilizirali fondove, stabilizirali proračune, a da ni jedna stopa poreza nije povećana i unatoč sve većem priljevu obveza kroz proračun. U proteklom razdoblju značajno je smanjen ukupni dug. Mislim da smo zemlja s najnižim udjelom duga u stopi BDP-a u okruženju. Treba spomenuti da je ova Vlada nakon dugo godina prva koja je usmjerila gotovo 300 milijuna KM proračunskih sredstava za izgradnju infrastrukture. Tako da se ne bih složila da se novac koji gospodarstvo ulaže ne vraća nazad. Upravo ove brojke pokazuju suprotno. Zar gospodarstvu za poslovanje i za rast nisu bitne ceste, željeznica, telekomunikacije, aviopromet, tj. ukupna infrastruktura?

 

Što će Vlada uraditi u smislu poduzimanja mjera da se zaustavi odlazak mladih i radne snage iz FBiH? Poslodavci tvrde da su spremni za iznos smanjenja doprinosa i poreza gospodarstvu te povećati plaće zaposlenicima. Može li to biti jedna od mjera aktivne politike zaustavljanja odlaska mladih i radne snage?

- Da, to je zaista veliki problem u ovom trenutku. Vi znate da je Vlada u ovom sastavu izdvojila 50 milijuna KM za prvo zaposlenje i samozapošljavanje, zatim izdvojena su značajna sredstva za stambene kredite preko Union banke, gdje mladi ljudi mogu kupiti stan uz minimalne kamatne stope. To su sve mjere koje je provela ova Vlada i koje su sigurno dale učinke. Međutim, ovakve i slične aktivnosti trebaju stalni nadzor i kontinuitet. Jedino s gospodarstvenicima mi možemo zajedno iznaći način kako zadržati mlade i stručnu radnu snagu. Nama, kao tijelima izvršne vlasti, ostaje provođenje ovakvih i sličnih mjera u kontinuitetu, a poslodavci također trebaju prepoznati i na adekvatan način nagraditi zaposlenike. Samo zajedničkim djelovanjem možemo ostvariti neki rezultat.

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.