Nedavno veliko istraživanje američkog Ministarstva za ratne veterane pokazalo je kako osobe koje su preboljele covid, a nisu bile cijepljene, godinu dana nakon preboljene bolesti imaju drastično povećan rizik za razvoj kardivoaskularnih problema uključujući razvoj doživotnih kroničnih bolesti poput srčane insuficijencije te ishemijske i neishemijske kardiomiopatije.
O tome kako nakon preboljenja covida prepoznati srčane tegobe i što učiniti kad osjetimo pojačan umor, težinu u prsima ili kad primijetimo oticanje nogu, za Slobodnu Dalmaciju govorila je doc. dr. sc. Duška Glavaš, internistica-kardiologinja iz Koronarne jedinice u KBC-u Split.
Dr. Glavaš kaže kako su od akutnih komplikacija najčešći akutni koronarni sindrom, embolija plućne arterije uz duboku vensku trombozu, aritmije uz razvoj moždanog udara, dizregulacija arterijskog tlaka, upalne bolesti srca (najčešće miokarditis i perikarditis), akutni aortni sindrom, zatajivanje srca, nekad se prezentira iznenadnom srčanom smrti.
“Susretali smo se i s pacijentima koji imaju trombozu svih krvnih žila, u isto vrijeme moždani i srčani udar, kao i trombozu arterija nogu. Zatajivanje srca može biti posljedica virusnog miokarditisa, citokinske oluje ili postojeće sklonosti. Visok metabolički zahtjev u infekciji potiče srčane komplikacije, dok citokini (dio upalne reakcije) mogu potencirati šok i promijeniti cirkulaciju i koronarnih krvnih žila uz stvaranje mikrotromba. Često je i hipoksija, a takvi su bolesnici posebno skloni smrtnom ishodu”, upozorava dr. Glavaš.
Pacijenti s komorbiditetima kao što su dijabetes, hipertenzija, bolesti pluća, bubrega, pretilost, hemato-onkološki bolesnici i oni s postojećom kardioveskularnom bolesti češće i teže obolijevaju.
Kod zaraženih osoba mogu prevladavati znakovi infekcije, kao i smetnje s disanjem i pritisak u prsištu, što zna nalikovati srčanom udaru.
“Prosječno petina oboljelih ima znakove oštećenja srca koji se obično očituju promjenama u EKG-u i srčanim enzimima. Kod preminulih, srce je zahvaćeno u oko 40 posto slučajeva. Bolesnici s kardiovaskularnim bolestima imaju četiri puta veći rizik smrti. Kod hospitaliziranih od koronavirusa, najčešće akutne kardiološke komplikacije su zatajivanje srca (3 do 33 posto) kardiogeni šok (9 do 17 posto), ishemija ili infarkt miokarda (0,9-11 posto), disfunkcija lijeve klijetke (10-41 posto), disfunkcija desne klijetke (33-47 posto), biventrikularna disfunkcija (3-15 posto) i aritmije”, objašnjava liječnica.
Nakon preboljenja covida bolesnici često dolaze u ambulante i na Hitni prijem radi varijacija tlaka, pulsa, aritmija, zamaranja, pritiska u prsištu, uz poremećaj disanja. Može se raditi o prolaznim reakcijama, no važno je analizirati, i ukoliko je potrebno, dodatno liječiti. Kod navedenih simptoma često je potrebna nadopuna dijagnostičkog postupka.
Glavaš tumači kako za dugotrajno zamaranje pri manjim naporima nakon covida najčešće nemamo mjerljive parametre, a simptomi se mogu javiti odmah nakon bolesti, ili u odmaku vremena, različitog trajanja. Dužina tegoba može biti i preko godinu dana. Slično je i s bolovima u zglobovima, mišićima, glavi. Bolesnici se često dodatno tuže na nesanicu, poremećaj pamćenja, hladnoću nogu, poremećaje probavnog sustava, depresiju.
Podsjeća da je Europsko kardiološki društvo (ESC), krajem 2021. godine, objavilo je sveobuhvatnu analizu podataka o covidu-19 i kardiovaskularnim bolestima iz kojih se vidi značajan utjecaj virusne infekcije, piše Slobodna.
