Zbog duga koji je napravila Republika Srpska prema slovenskoj kompaniji Viaduct u problemu je cijela država, a prema svemu sudeći, zbog nemogućnosti postizanja dogovora oko isplate 110 milijuna maraka odštete, prijeti dodatno financijsko opterećenje, odnosno naplata kamata. Tužitelj je 17. ožujka postigao dogovor s Vijećem ministara, prema kojemu se iduća tri mjeseca kamata neće obračunavati, što znači da rok istječe za tjedan dana. Ako se do toga dana ne postigne odgovarajuće rješenje, to će značiti da će svaki idući dan kamata rasti za nešto više od devet i pol tisuća eura. Za sada, ako se pogleda dinamika pregovora oko donošenja rješenja kako platiti dug RS-a, nema pretjeranog razloga za optimizam jer postoji značajna razlika u stavovima. U ožujku, kada je bio postignut dogovor oko moratorija na kamate, računalo se sa scenarijem prema kojemu će biti moguće postići dogovor oko načina isplate sredstava. U međuvremenu se pokazalo da je stav Federacije BiH kako ne želi da trpi ona, kao ni županije, zbog duga Republike Srpske, dok je druga varijanta, koja bi išla kroz povećanja državnog proračuna, također odbačena zbog činjenice da BiH uslijed bošnjačko-srpskih neslaganja još uvijek, zapravo, nema usvojen proračun. Sredinom travnja na sjednici Fiskalnog vijeća BiH veto na prijedlog otplate duga, a kojima bi bila oštećena Federacija, uložili su i federalni premijer Nermin Nikšić i ministar financija Toni Kraljević.
- Ministar Kraljević i ja glasali smo protiv oba prijedloga za namirenje duga RS-a prema Viaductu, a budući da sam jedini Bošnjak, onda se moj glas tretira kao veto. Na stolu su bila dva prijedloga, prvi je podrazumijevao da se iz sredstava od 200 milijuna KM dobiti Centralne banke, koja su prethodno bila planirana za transfere entitetima, u omjeru 2/3 Federacija, 1/3 Republika Srpska, izdvoji 110 milijuna za isplatu obveza prema arbitražnoj presudi u predmetu "Viaduct d. o. o. Portorož", dakle 73 milijuna na teret Federacije, a 37 milijuna na teret stvarnog dužnika. Drugi prijedlog je podrazumijevao da se okvir za institucije BiH poveća za 68 milijuna KM, i to tako da ukupan okvir iznosi 1.638,500.000 KM, gdje bi izvor financiranja bio iz prenesenog viška/financijskog rezultata iz 2024. - objasnio je tada Nikšić. Ističe i kako smatra da je bilo neozbiljno ponuditi dvije varijante u kojima ni u jednoj nije planirano da RS plaća dug Viaductu, nego BiH, pri čemu bi Federacija plaćala sama u prvoj varijanti dvije trećine duga, a u drugoj bi se dio od te 2/3 prelio i na županije. Plan da se dug isplati sredstvima Centralne banke BiH također nije operacionaliziran, a iz Centralne banke nedavno su za Klix naveli kako uplata dijela čistog profita na račun institucije zadužene za proračun BiH neće biti izvršena sve dok postoji mogućnost ugrožavanja imovine CB BiH i time ugrožavanja stabilnosti CB BiH, kao i monetarne i financijske stabilnosti. U međuvremenu, zbog duga RS-a u problemu se našla institucija koja s tim dugom nema nikakvu vezu - BHANSA, kojoj je Eurocontrol, postupajući po nalogu belgijskog suda, blokirao sredstva za upravljanje zračnim prostorom zbog duga RS-a prema slovenskoj kompaniji Viaduct. Ipak, dobra je vijest da je Ministarstvo financija i riznice BiH uplatilo je BHANSA-i prvu tranšu novca u iznosu od devet milijuna i 200 tisuća KM za ožujak, travanj i svibanj ove godine.
