Duboko ispod površine Atlantskog oceana, na više od 700 metara dubine, skriva se jedinstven krajolik. U blizini vrha podmorske planine zapadno od Srednjoatlantskog hrpta iz tame izranjaju nazubljeni tornjevi. Njihovi blijedi zidovi sablasno sjaje pod svjetlima daljinski upravljanih vozila, a dok su neke formacije veličine gljive, najviša se uzdiže do impresivnih 60 metara.
Ovo izvanzemaljsko mjesto, poznato kao Izgubljeni grad, moglo bi kriti odgovore na jedno od najvećih pitanja čovječanstva: kako je započeo život na Zemlji, piše Unilad. Hidrotermalno polje Izgubljenog grada, koje su istraživači otkrili 2000. godine, najdugovječnije je takvo okruženje ikad pronađeno u oceanu. Najmanje 120.000 godina, a vjerojatno i znatno duže, stijene iz Zemljinog plašta reagiraju s morskom vodom, pri čemu se u okolnu vodu oslobađaju vodik, metan i drugi plinovi.
Unatoč naizgled negostoljubivim uvjetima, ovo mjesto nije bez života. Ugljikovodici koji nastaju u otvorima hrane neobične mikrobne zajednice koje preživljavaju bez kisika. Otvori ispuštaju plinove temperature do 40°C i dom su gustim populacijama puževa i rakova, a povremeno se pojavljuju i veća stvorenja poput škampa, morskih ježeva i jegulja.
"Ovo je primjer ekosustava kakav bi upravo sada mogao biti aktivan na Enceladu ili Europi"
Izgubljeni grad posebno je značajan zbog načina na koji nastaju njegovi ugljikovodici. Ne nastaju uz pomoć sunčeve svjetlosti ili atmosferskog ugljičnog dioksida, već kemijskim reakcijama izravno na dnu dubokog mora. Budući da se ugljikovodici smatraju građevnim blokovima života, znanstvenici vjeruju da bi slični uvjeti teoretski mogli podržavati život i drugdje u Sunčevom sustavu.
Mikrobiolog William Brazelton ranije je za The Smithsonian izjavio kako bi ovakav ekosustav mogao postojati i na drugim svjetovima. "Ovo je primjer ekosustava kakav bi upravo sada mogao biti aktivan na Enceladu ili Europi", rekao je, misleći na dva ledena mjeseca u orbiti Saturna i Jupitera. "A u prošlosti možda i na Marsu", dodao je.
Izgubljeni grad značajno se razlikuje od "crnih dimnjaka", druge vrste podmorskih vulkanskih otvora o kojima se često raspravlja kao o mogućem mjestu nastanka života. Dok se crni dimnjaci oslanjaju na toplinu magme i proizvode uglavnom minerale bogate željezom i sumporom, otvori Izgubljenog grada stvaraju i do 100 puta više vodika i metana.
Poljskoj su 2018. godine dodijeljena prava na rudarstvo u okolnom dubokomorskom području
Njegove kalcitne strukture znatno su veće, što upućuje na to da su bile aktivne mnogo dulje. Najviša formacija Izgubljenog grada nazvana je Posejdon, prema grčkom bogu mora. U blizini se nalazi područje litice gdje tekućina "curi" i stvara nježne karbonatne izrasline nalik prstima, kako su ih opisali istraživači sa Sveučilišta Washington.
Međutim, budućnost ovog nalazišta nije zajamčena. Poljskoj su 2018. godine dodijeljena prava na rudarstvo u okolnom dubokomorskom području. To je izazvalo zabrinutost znanstvenika da bi poremećaji u blizini mogli stvoriti štetne oblake sedimenata koji bi mogli prekriti ovo krhko stanište, iako samo termalno polje ne sadrži iskoristive resurse.
Zbog toga se neki znanstvenici sada zalažu za to da se Izgubljeni grad službeno uvrsti na popis svjetske baštine, u nadi da će se sačuvati struktura koja je tiho postojala desecima tisuća godina prije nego što su ljudi uopće znali za nju.