Vlada Federacije BiH je utvrdila i u parlamentarnu proceduru, po skraćenom postupku, uputila prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o dugu, zaduživanju i jamstvima u Federaciji BiH. Nekoliko je razloga za donošenje izmjena i dopuna Zakona.

Jedan od njih je zamjena dosadašnje prakse onom koja je uobičajena i koja se primjenjuje u većini zemalja Europske unije. Ciljevi su i obustava rasta javnog duga, smanjenje administrativnih troškova Vlade FBiH te povećanje odgovornosti i financijske discipline krajnjih korisnika. Novina u Zakonu je brisanje odredbe po kojoj je za zaduženje javnih poduzeća nužna suglasnost Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine. Zbog načina servisiranja vanjskog duga i njegova evidentiranja u poslovnim knjigama Vlade FBiH predložene izmjene i dopune Zakona bitno bi utjecale na pojednostavljenje procedure procesuiranja kreditnih aranžmana javnim poduzećima.

Bez ikakve vizije

Predloženim izmjenama stvara se mogućnost da, umjesto dosadašnje prakse zaduživanja Federacije BiH i supsidijarnog prijenosa obveza na relaciji BiH - FBiH - javno poduzeće, bude uvedena praksa izravnog zaduživanja javnih poduzeća uz izdavanje jamstava Federacije BiH. Ovakva praksa je uobičajena i primjenjuje se u većini zemalja EU. Novim modelom se ne stvara izravni dug Federacije BiH, nego se kroz izdavanje jamstva stvara potencijalna obveza. Na ovaj način krajnji korisnik izravno izmiruje obveze spram kreditora, što ima za posljedicu znatno povećanje odgovornosti i financijske discipline javnih poduzeća, a rezultat je i bitno smanjenje administrativnih troškova Vlade. No, je li to tako i može li se FBiH uopće usporediti s Europom? Podsjetimo, dug javnih poduzeća, institucija, ustanova i tvrtki po osnovi poreza, doprinosa, pristojbi i ostalih naknada prije nekoliko mjeseci ponovno bilježi rast. Nakon podataka s kraja veljače, iz Porezne uprave FBiH optimistično su poručili kako se dug smanjuje što ohrabruje, no podaci s kraja ožujka otkrili su kako je dug koji je na koncu veljače iznosio 1.478,480.435,75 maraka za mjesec dana narastao na 1.497,077.948,38 maraka. To je rast za skoro dvadeset  milijuna u mjesec dana. Isto tako, Porezna uprava FBiH već neko vrijeme objavljuje popise dužnika čiji su dugovi veći od 50 tisuća maraka, no i broj onih koji duguju manji iznos od navedenog je veliki. Od spomenutog dugovanja koje iznosi više od 1,4 milijarde maraka, 1.144,124.268,64 marke čini glavnica duga, a 352,953.679,74 marke je dug po osnovi kamata.

Gubitaši ne odgovaraju

Prema podacima deset javnih poduzeća u FBiH u kojima je većinski državni kapital, stanje je prilično sumorno. Njega karakteriziraju konstantni gubici, smanjenje dobiti prihoda i kapitala, s jedne strane, a gomilanje zaposlenih u administraciji, povećanje troškova za plaće, za vozni park, gorivo, ugovore o djelu, materijal, reprezentacije i darove, s druge. Tim menadžmentima upravlja se u središnjicama SDP-a i SDA. Za plaće i ostala primanja u poduzećima: “Elektroprivreda BiH”, “BH Telecom”, “Autoceste FBiH”, “Željeznice FBiH”, “BH Pošta”, “BH-Gas”, “Energoinvest”, “Ceste Federacije”, “Hrvatske telekomunikacije Mostar” te “BH Airlines” građani su iz svojih džepova samo u prošloj godini izdvojili 525,4 milijuna maraka!

S druge strane, ono što je država od uprava tih 10 poduzeća dobila jesu, primjerice, povećanje troškova za 22 milijuna KM u Autocestama, kojima preko Ensada Karića upravlja SDP, ili srozavanje kapitala BH Telecoma od 1,1 milijardu KM koji je još 2007. iznosio 4,7 milijardi KM. 

Također, još nitko nije odgovarao ni za podatke o gubitku Željeznica FBiH u prošloj godini od 34,1 milijun maraka te o smanjenju kapitala ovog poduzeća za samo devet godina u iznosu od 600 milijuna KM, što je rekord ne samo u regiji već i šire. Jednako nekažnjeno ostaju oni koji su doveli do toga da je iznos likvidnih sredstva BH-Gasa od 31,1 milijun KM za nepune dvije godine smanjen na svega 733.600 KM, a iako još nije ni počela sezona grijanja, o nestašici plina se sve češće govori.

Otkriven veliki lanac prijevara: Varali su ljude preko pozivnih centara