Američke sankcije za Milorada Dodika su simptom onoga u čemu se Bosna i Hercegovina nalazi već dugo vremena. S druge strane, to je prvi, nešto rezolutniji potez kojeg je netko povukao u cijeloj Međunarodnoj zajednici, osobito ako govorimo o jamstvu Daytonskog mirovnog sporazuma u Bosni i Hercegovini, nakon dugo vremena, rekao je za bh. novinsku agenciju Patria zastupnik u Europskom parlamentu Tonino Picula.
On dalje pojašnjava da je američka strana očito ocijenila da je došlo vrijeme da na nekakav konkretan način pokaže da joj je stalo do očuvanja teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine, „a ja bih rekao da su nakon dugo vremena odlučili pokazati prstom politiku koja po njihovom mišljenju najviše utječe na uznapredovalu dezintegraciju Bosne i Hercegovine, kako je zamišlja Milorad Dodik“.
- Ovo je jedna vrsta upozorenja. Svoje sankcije usmjerili su na jednog čovjeka. Iako, mi dobro znamo da Dodik nije nastao u vakuumu, on nije samo izraz ugrožavanja daytonskog poretka, on je i dijete daytonskog poretka. Zbog toga su ove sankcije i jedna vrsta kontradikcije – smatra Picula, te dalje dodaje:
- Dok god postoji ovakav daytonski poredak, koji se ne mijenja, ili se teško mijenja, ponašanje kao što je Dodikovo će biti moguće, i to ne samo od strane šefa RS-a, nego i od svih onih koji bi poželjeli vidjeti svoju neku političku budućnost izvan onoga što je danas Bosna i Hercegovina. Oni bi mogli slijediti Dodikov primjer, navodi Picula.
Picula smatra da takvima, ali i svima drugima, američke sankcije trebaju biti jedna vrsta upozorenja, da ako se žele stvari mijenjati u Bosni i Hercegovini, to se može raditi samo dogovorima, pregovorima..., „ali nikako na način kako to već neko vrijeme radi Milorad Dodika“.
Na pitanje kako vidi to što Dodik američke sankcije naziva osvetom američke veleposlanice u Sarajevu Maureen Cormack, a ne sankcijama SAD-a, Picula podsjeća da su se u Bosni i Hercegovini mijenjali veleposlanici SAD-a, „i uglavnom su svi oni imali loše odnose s Miloradom Dodikom“.
- Crna lista je potez cijele administracije. Naravno, postavlja se pitanje zbog čega nije napravljena ranije, zbog čega se to dogodilo u fazi odlaska Obame i njegove administracije, i hoće li isti put zadržati i nova Trumpova administracija – kaže Picula.
Na pitanje bi li slične sankcije za Dodika mogla uvesti i Europska unija, Picula kaže da je za takvo nešto potrebna suglasnost svih članica EU.
- EU pokušava zajedno artikulirati vanjsko-sigurnosnu politiku. I, za sada još nitko nije predložio takve sankcije, službeno. Mnogo toga ovisi o tome kako će se stvari odvijati u samoj Bosni i Hercegovini, hoće li doći do nekih promjena nakon sankcija SAD-a ili ne – kaže Picula.
- Mogu reći da je za sljedeću sjednicu u Europskom parlamentu, u sklopu zasjedanja Vanjskopolitičkog odbora AFET-a, stavljena i točka dnevnog reda o rastućim tenzijama na Zapadnom Balkanu, i tom prlikom ćemo vidjeti na koji način će vodstvo Vanjskopolitičkog odbora EP artikulirati tu točku i kako će teći rasprava. Siguran sam da je motiv za stavljanje te točke i ono što se događa ovog trenutka, prije svega u Bosni i Hercegovini – dodaje Picula za Patriju.
- EU svakako i po prirodi svojih unutarnjih odnosa kaska za Amerikom, teže se donose odluke. U zadnje dvije godine, praktično od izbjegličke krize, vidimo kako se Europa teško dogovara oko zajedničke politike prema izbjeglicama, kako se teško održavaju sankcije Rusiji, pa ja vjerujem da na tom tragu treba razumijevati i taj jedan spori odnos prema očitoj prijetnji stabilnosti u BiH.
