U posljednje vrijeme, dolaskom toplijeg vremena, zabilježen je porast uboda krpelja na području SŽ-a. Međutim, u posljednjih nekoliko dana pacijenti u Sarajevu ne mogu izvaditi krpelja u Hitnoj pomoći zbog toga što ubod krpelja ne predstavlja medicinsko stanje koje zahtijeva hitan tretman. Adem Zalihić, ravnatelj JU Hitna pomoć SŽ-a, kazao je za Klix da literatura urgentne medicine nigdje na svijetu ne tretira ubod krpelja kao hitno medicinsko stanje. “Mi smo prestali primati takve pacijente ponukani situacijom od prije tri noći. Te noći smo na protokolu imali čak 21 slučaj vađenja krpelja, a u međuvremenu je došao pacijent s jakom ozljedom glave, tj. s obilnim krvarenjem, a nijedan pacijent s krpeljom ga nije htio pustiti na pregled. Pojedini su se čak i bunili kada je liječnik napravio selekciju prema prioritetima”, kazao je Zalihić. On je istaknuo i to da je sramota što se u ovakvim slučajevima ne poštuje liječnička služba ni građanska etika. Također, još jednom naglašava kako ubod krpelja ne spada u domenu hitne medicinske pomoći i apelira na sve građane da imaju razumijevanja. “Pacijenti s ubodom krpelja trebaju se javiti obiteljskom liječniku. Svi oni koji dolaze nama samo nam ometaju rad. Puno je takvih pacijenata. Znači, netko bi rado ostavio pacijenta s infarktom da čeka u čekaonici dok on izvadi krpelja. To ne smijemo dopustiti. To nije moralno, nije etički, a ljudi, nažalost, imaju sve manje sluha. Da ne bi došlo do zabune, ljudi s ubodom krpelja jesu za medicinsku pomoć, ali ne za hitnu”, istaknuo je Zalihić. Kazao je i da je stvorena prevelika fama u vezi s ubodima krpelja jer je, prema statistici i literaturi, svaki 4. krpelj zaražen bakterijom borelijom. “Postoji 25% šanse da je pacijenta ubo zaraženi krpelj. Problem može nastati ako se zadrži dulje vrijeme u tijelu i ako dođe u kontakt njegova krv s krvlju pacijenta, ako se zanemari ubod”, dodao je.

Stručni, znanstveni i tehnički poslovi skinuli su s ‘trona’ trgovinu’ Najveći poduzetnik postao je Pavao Vujnovac