Na području Unsko-sanske županije trenutno boravi više od 500 migranata. Iako je njihov broj znatno manji u odnosu na godine kada je migrantski priljev bio na vrhuncu, zapadna ruta koja vodi preko Krajine prema Hrvatskoj i dalje nije izgubila na značenju. Za većinu ljudi koji prolaze ovom rutom Bosna i Hercegovina predstavlja samo jednu od stanica na putu prema zemljama Europske unije. Među migrantima koji trenutno borave u Bihaću ima i onih koji preko Hrvatske namjeravaju nastaviti put prema Francuskoj, gdje se nadaju pronalasku posla uz pomoć poznanika i kontakata koje tamo imaju.
Podaci nadležnih institucija ipak pokazuju da je intenzitet migracija kroz Bosnu i Hercegovinu slabiji nego prethodnih godina.
Ravnatelj Službe za poslove sa strancima BiH Žarko Laketa navodi da statistike kojima raspolaže ova institucija potvrđuju pad priljeva migranata.
"Kad su u pitanju migracije kroz Bosnu i Hercegovinu, odnosno da kažemo toj balkanskoj ruti kroz Bosnu i Hercegovinu, možemo konstatirati da su trendovi smanjeni. Prema onim statistikama i podacima kojima Služba za poslove sa strancima raspolaže, u odnosu na neke prethodne godine i na analizu koju mi imamo ovdje kod sebe, to sve pokazuje da su smanjeni trendovi priljeva migranata", rekao je Laketa za BHRT.
Da je situacija drugačija nego u vrijeme najvećeg migrantskog vala primjećuju i stanovnici Unsko-sanske županije. Grupe migranata koje su ranijih godina bile čest prizor na ulicama danas se mogu vidjeti znatno rjeđe.
Promijenila se i struktura ljudi koji dolaze u Bosnu i Hercegovinu. U razdoblju od 2019. do 2021. godine među migrantima su bili najzastupljeniji državljani Afganistana, Pakistana, Sirije, Irana i Iraka, dok se danas među najbrojnijima nalaze državljani Nepala, Sirije, Maroka i Turske.
Podaci Ministarstva unutarnjih poslova Unsko-sanske županije pokazuju da su migranti od početka godine do kraja rujna počinili devet kaznenih djela. Glasnogovornica MUP-a USŽ Azra Malkić navela je da je u jednom od tih slučajeva oštećen državljanin Bosne i Hercegovine. U preostalih osam slučajeva žrtve su bili drugi migranti.
Zapadna ruta i dalje aktivna
Jedan od važnijih sigurnosnih izazova ostaje nadzor granice Bosne i Hercegovine s Hrvatskom. Postaja Granične policije BiH Izačić zadužena je za kontrolu 97 kilometara granične crte, dok se pokušaji prelaska granice uglavnom bilježe izvan službenih graničnih prijelaza.
Prema podacima Granične policije BiH, migranti koji stižu na ovo područje najčešće dolaze iz smjera Srbije.
Zapovjednik Postaje Granične policije BiH Izačić Elvis Zahirović kaže da zapadna migrantska ruta i dalje funkcionira te da na intenzitet kretanja utječu i vremenski uvjeti.
"Trend se nastavlja, zapadna ruta koja prolazi kroz ovaj dio i dalje je aktivna. Došli ste u vrijeme kada je pred nama jesen, kada je pred nama zima i naravno da se u tom razdoblju pojačava migracija u odnosu na ranija razdoblja. Zimi i u lošim vremenskim uvjetima stagnira", rekao je Zahirović.
Krijumčarenje ljudi ostaje jedan od problema
Osim samog nadzora državne granice, nadležne službe suočavaju se i s problemom krijumčarenja ljudi. Podaci Granične policije BiH ukazuju na sve izraženije sudjelovanje stranih državljana u izravnom krijumčarenju migranata.
Bosna i Hercegovina i Hrvatska surađuju kroz zajedničke ophodnje i razmjenu informacija, dok Granična policija BiH ostvaruje i operativnu suradnju s Europolom.
Očekuje se i angažman Frontexa na području Izačića, čime bi kontrola ovog dijela granice trebala biti dodatno ojačana.
Iako je broj migranata danas znatno manji nego tijekom godina najvećeg priljeva, podaci s terena pokazuju da ruta preko Krajine prema Hrvatskoj nije zatvorena. Nadzor gotovo stotinu kilometara granice, sprečavanje ilegalnih prelazaka i krijumčarenja ljudi te suradnja s europskim sigurnosnim institucijama zbog toga ostaju među ključnim izazovima na ovom području.
Otvori KEKS Pay
