Vršnjačko je nasilje u BiH poznat pojam, a posljednji slučaj dogodio se prije tri dana kada su se potukle četiri učenice u blizini škole u Mostaru. Portal Radiosarajevo.ba objavio je kako je riječ o učenicama Srednje mašinsko-saobraćajne škole Mostar, no dan poslije stigao je demanti.- Tučnjava koja se dogodila u blizini škole nema nikakve veze s našom djecom. Učenici JU “Srednja mašinsko-saobraćajna škola” pohađaju nastavu u prijepodnevnoj smjeni i naše učenice nisu sudjelovale u tučnjavi. Ta informacija je neistinita i zlonamjerna. Ovakvo površno informiranje javnosti nanijelo je štetu ugledu institucije i učenicima naše škole - stoji u priopćenju Vijeća roditelja i JU “Srednja mašinsko-saobraćajna škola” Mostar dan nakon što je spomenuti portal objavio tekst o tučnjavi. - Učenice su se, navodno, gađale kamenjem i predmetima koje su našle u blizini, a i upućivale su jedna drugoj pogrdne riječi. Skupina mladića, koja je to promatrala, skandirala je, a incident je prekinula policija, prenio je Radiosarajevo.ba. Reakcija na spomenuti tekst stigla je i iz Srednje prometne škole Mostar, u kojoj se, između ostalog, navodi: - U medijskim objavama, koje su prešle sve regionalne i etičke granice, već se po tko zna koji put u negativnom kontekstu spominju učenici Srednje prometne škole i JU “Srednja mašinsko-saobraćajna škola” koji pohađaju nastavu u školi čija je zgrada na fotografiji objavljena uz tekstove. Pritom se i nazivi tih škola proizvoljnom novinarskom logikom i lingvističkim prekrajanjem pokušavaju prilagoditi čitateljstvu, čime dodatno pridonose neprofesionalnom pristupu i informacijskoj konfuziji. Od svega navedenoga, točan je samo naziv ulice u kojoj se incident dogodio, slučajno u blizini školske zgrade, s kojom se ni na koji način ne može povezati. U sukobu nisu sudjelovale učenice ni jedne ni druge škole, što su naši kolege iz JU “Srednja mašinsko-saobraćajna škola” već potvrdili i demantirali priopćenjem, stoji u reakciji Srednje prometne škole koju je potpisao ravnatelj Zoran Landeka.
Nasilje se često promovira
No, bez obzira na to o kojim je učenicama riječ i jesu li uopće u pitanju učenice, ostaje činjenica kako je vršnjačko nasilje na ovim prostorima prisutno. Psiholog Marko Romić smatra kako je više razloga za to: - Imamo zatajenje i pomanjkanje odgojnih mjera. Obitelj često ne obavlja odgojnu dužnost kako bi trebala. S druge strane imamo, često, nasilje kao model ponašanja koji se promovira, reklamira, zagovara kroz ono što je mladima dostupno i važno, primjerice film, videoigre, ali i konkretne primjere u društvu u kojem nasilnici prolaze bolje od ostalih. Imamo i visok stupanj frustracija kod mladih, izazvanih raznim praktičnim problemima (besperspektivnost, izostanak kvalitetnih odgojnih, sportskih, zabavnih sadržaja) - ističe Romić.
Sustav mjera
Nije rijedak slučaj da zlostavljana djeca šute o nasilju koje se vrši nad njima.
- Neki se boje još težih zlostavljanja. Neki misle da sustav i odgovorni pojedinci te institucije neće poduzeti ništa na njihovoj zaštiti. U tome su, često, u pravu. Neki su postiđeni te ne žele da se njihovo ime dalje spominje bilo gdje, u tom kontekstu - upozorava Romić, a na pitanje što činiti kako bi se nasilje smanjilo, kaže: - Nasilja ove vrste je uvijek bilo. Vjerojatno će ga biti i dalje. Kako bismo ga smanjili, potreban je sustav mjera koje će poduzeti svi subjekti odgojno-obrazovnog procesa, od obitelji, vrtića, škola i fakulteta, do zakonske regulative i učinkovitije sudske prakse. Prevencija je uvijek bolji izbor od pukoga djelovanja na posljedice.
