Inflacija koja posljednjih godina potresa Europu sve se više vidi i na policama trgovina u Bosni i Hercegovini. Poskupljenje goriva, poremećaji u globalnim lancima opskrbe i nestabilni geopolitički odnosi stvaraju domino-efekt koji se prelijeva na cijene hrane, a posebno na proizvode poput ribe, čija dostupnost u BiH uvelike ovisi o uvozu. Iako se čini da su uzroci globalni, posljedice su izrazito lokalne.
Globalni uzroci
Jedan od ključnih pokretača cijena je energija, posebno dizelsko gorivo koje se koristi u prijevozu i ribarskoj industriji. U europskim okvirima tzv. plavi dizel, koji je ključan za pokretanje ribarskih brodova, bilježi značajne oscilacije cijena. Kako gorivo poskupljuje, raste i cijena izlova ribe, ali i njezin prijevoz do krajnjih tržišta. Uz to, geopolitičke napetosti - od rata u Ukrajini do nestabilnosti na Bliskom istoku - dodatno opterećuju globalne logističke troškove. U takvom kontekstu čak i zemlje koje nisu izravno pogođene sukobima, poput BiH, osjećaju posljedice kroz uvozno ovisne sektore. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, prosječna godišnja inflacija u 2025. iznosila je oko 4%, dok su cijene hrane rasle i do 8%. Slične procjene iznosi i Centralna banka BiH, koja navodi da inflacija prelazi 4% na godišnjoj razini. Na papiru, riječ je o umjerenim stopama inflacije. Međutim, struktura rasta cijena otkriva ključni problem - najviše poskupljuju upravo osnovne životne namirnice, donosi portal Večernjeg lista BiH. Podaci Saveza samostalnih sindikata BiH jasno ilustriraju razmjere problema. Sindikalna potrošačka košarica za prosinac 2025. iznosila je 3313,90 KM. Prosječna plaća pokriva tek 49% košarice, a minimalna plaća pokriva svega 30% osnovnih troškova. Ovi podaci jasno pokazuju da građani najveći dio svojih prihoda troše upravo na hranu. Svaki poremećaj u cijeni prehrambenih proizvoda ima disproporcionalno velik učinak na životni standard.
Cijena ribe
Riba je specifičan proizvod jer je njezina cijena osjetljiva na nekoliko čimbenika. Ribarski sektor izravno ovisi o gorivu. Poskupljenje "plavog dizela" znači skuplji izlazak brodova na more, manji ulov zbog smanjenja ribolova radi troškova te veću otkupnu cijenu ribe. BiH u velikoj mjeri ovisi u uvozu morske ribe, ponajviše iz Hrvatske i drugih mediteranskih zemalja. Svako poskupljenje prijevoza povećava krajnju cijenu. Poremećaji su u opskrbi, zbog globalnih kriza dolazi do smanjenja ponude, kašnjenja isporuke te većih troškova skladištenja. Rezultat svega toga manja je dostupnost ribe na tržištu. BiH nema razvijen morski ribarski sektor, što znači da je tržište izrazito ovisno o uvozu. U takvim uvjetima domaće cijene prate kretanja na međunarodnim tržištima. Svako poskupljenje u zemljama izvoznicama ili poremećaj u logistici gotovo se neposredno reflektiraju na potrošače. Osim toga, ograničenja cijena koja povremeno uvode vlasti imaju kratkoročni učinak, ali dugoročno ne rješavaju problem strukturne ovisnosti o uvozu.
O tome kako se ovi globalni poremećaji konkretno prelijevaju na tržite BiH ekipa Večernjeg lista razgovarala je s Tanjom Handžar, koja ističe da je situacija na tržištu ribe uvelike povezana s globalnim kretanjima, posebice cijenama nafte koje izravno utječu na troškove proizvodnje i distribucije hrane. - Cijena diktira potražnju, riba je trenutačno relativno povoljna u odnosu na druge namirnice, što dovodi do povećane kupnje - ističe za Večernji.ba. Dodaje kako nema razloga za zabrinutost oko opskrbe, ribe ima dovoljno na tržištu, no u ovom razdoblju dolazi do izraženijeg rasta potražnje, što je djelomično povezano s blagdanima. U konačnici, poskupljenje ribe nije izoliran problem, već simptom šire ekonomske slike u kojoj rast cijena energenata, poremećeni prehrambeni lanci opskrbe i geopolitičke napetosti oblikuju svakodnevicu građana. U zemlji poput Bosne i Hercegovine, gdje se gotovo polovina prihoda troši na hranu, takvi udari imaju znatno jači učinak.•
Otvori KEKS Pay
