Bosna i Hercegovina, odnosno Centralna banka BiH, na dan 8. listopada raspolagala je s 96.000 unci (oko tri tone) zlata, čija je tržišna vrijednost na navedeni datum iznosila 285,15 milijuna KM, piše Večernji list BiH. Tu informaciju potvrdio nam je guverner Centralne banke BiH dr. Senad Softić u odgovoru na pitanje o stanju deviznih rezervi u ovom plemenitom metalu.
Sigurnost
U kontekstu značaja ovog oblika rezervi poseban je naglasak u odgovoru stavljen na činjenicu da se monetarno zlato smatra sigurnom imovinom za kojom raste potražnja u uvjetima nesigurnosti i nestabilnosti; zaštićena je od negativnih utjecaja inflacije, stoga predstavlja oblik očuvanja vrijednosti i smatra se najpouzdanijom komponentom deviznih rezervi. Iz Centralne banke BiH naglašavaju kako upravljaju deviznim rezervama i donose odluke o investiranju deviznih rezervi u skladu sa Zakonom o CB BiH, internom regulativom i najboljim međunarodnim praksama te u skladu s tekućim i očekivanim kretanjima na financijskim tržištima, kao i dostupnim analizama. Kada je riječ o ukupnim neto deviznim rezervama, one su prešle iznos od 15,4 milijarde maraka. Uvidom u godišnje izvješće Centralne banke BiH za 2020., vidljivo je kako su neto devizne rezerve na kraju 2020. godine iznosile 13,86 milijardi KM i povećane su za 1,27 milijardi KM (10,09%) u odnosu na kraj 2019. godine. Rast se nastavio i u ovoj godini, a Večernji list doznao je kako je iznos od 14 milijardi KM premašen na kraju travnja. Značajan rast ostvaren je i u svibnju, lipnju, srpnju i kolovozu, pa je tako iznos neto deviznih rezervi na dan 31. kolovoza ove godine bio nešto veći od 15,4 milijarde KM. Inače, kada je riječ o radu ove institucije u prošloj godini, Centralna banka BiH navodi kako je i u 2020. ispunila cilj definiran zakonom - izdavanje domaće valute prema aranžmanu valutnog odbora. Naime, sukladno čl. 31. Zakona o CB BiH, obvezna je osigurati da ukupan iznos njezine novčane pasive nikada ne prijeđe ekvivalentan iznos njezinih neto deviznih rezervi, što je u potpunosti i ispunjeno. Sukladno sa Zakonom o CB BiH i odgovarajućim internim aktima, Centralna banka BiH upravlja deviznim rezervama polazeći prvenstveno od načela sigurnosti i likvidnosti investiranja. Tako, u cilju smanjenja rizika za održivost valutnog odbora, članak Zakona o CB BiH zabranjuje investirati više od 50% ukupnog nesmanjenoga kapitala i rezervi u druge valute osim sidrene. Temeljem te odredbe CB BiH više od 95% deviznih rezervi investira u financijske instrumente denominirane u euro.
Struktura
Kada je riječ o samoj strukturi deviznih rezervi, nju su na kraju 2020. činili oročeni depoziti kod banaka (bez prekonoćnih depozita) s udjelom od 14,42%; likvidni portfelj s udjelom od 34,47%; investicijski portfelj (vrijednosni papiri kojima je do dospijeća preostalo više od godinu dana) s udjelom od 49,01% i zlato s udjelom od 2,10%. Na kraju 2020. godine likvidni portfelj činili su tekući računi kod banaka (10,39% ukupnih deviznih rezervi); prekonoćni depoziti (2,82% ukupnih deviznih rezervi); gotovina u riznici CB BiH (1,03% ukupnih deviznih rezervi); posebna prava vučenja MMF-a (0,01% ukupnih deviznih rezervi) i vrijednosni papiri kojima je do dospijeća bilo preostalo godinu dana i manje (20,22% ukupnih deviznih rezervi).
