Kasnim na dogovoreni intervju s uvijek raspoloženim gradonačelnikom Mostara Mariom Kordićem jer je u gradu gužva od biciklista pristiglih iz više desetaka država. Ranije tijekom dana pola grada bilo je blokirano zbog polumaratona. Grad proživljava renesansu. A još značajnije iskorake očekuje u godini kada se očekuje rekordni proračun.

Večernji list: Što očekivati od ovogodišnjeg proračuna, hoćete li imati potporu za njega u Vijeću?

- S obzirom na prijedlog dokumenta te način na koji smo ga usuglašavali, kroz razgovore i osluškivanje potreba građana, iskreno očekujem široku potporu za predloženi proračun. Ove godine imamo izniman porast u visini proračuna. Iznosit će više od 130 milijuna maraka, a samo prije dvije godine bili smo na 70-ak milijuna.

Večernji list: Što je razlog, čemu to treba zahvaliti?

- Mnogo je razloga, a jedan od najvažnijih je rad unutar Uprave u posljednje dvije godine te konsolidacija prihoda i rashoda. U biti, odgovorno ponašanje prema javnim financijama dovelo je do značajnoga rezultata. U proračunu je oko 13 milijuna maraka akumuliranih sredstava iz prijašnjih godina koji će se moći realizirati zbog rješavanja svih administrativnih procedura oko realizacije projekata. Jedan od razloga vezan je i uz rast sredstava prikupljenih od PDV-a i poskupljenja proizvoda. No, ne bih to htio pripisati jedinom razlogu jer su druge okolnosti važnije za lokalnu samoupravu. Ponajprije je to vezano uz rad gradske administracije. Povećana je naplata usluga koje plaćamo kao građani i to me jako veseli. Jedan od najvažnijih preduvjeta povećanja proračuna je donošenje prostornog plana, nakon čega se krenulo s razradom regulacijskih planova, a posebno smo se fokusirali na one koji imaju najviše investicijskog potencijala.

Večernji list: Koje su kapitalne investicije iz proračuna za Grad Mostar?

- Gradi se u svakom kutku grada. Od južnoga dijela Žitomislića i priključka vodovoda, do Grabovice, preko središnjeg dijela grada. Tu je i dovršetak vodovoda na Gubavici. Planiramo osposobiti popularno izletište Buna, gdje s britanskim Veleposlanstvom ulažemo oko 700.000 KM. Zračna luka Mostar dobit će potporu za uspostavu jedne linije prema Zagrebu i dalje kao "hub" prema svijetu. Na spoju s autocestom na koridoru Vc ulažemo dva milijuna maraka za trotračnu prometnicu. Mijenjamo cijelu infrastrukturu, a dobit ćemo i biciklističku stazu. Podržat ćemo i Sajam gospodarstva. Cijela prometnica Kralja Petra Krešimira, prema bolnici, ide u rekonstrukciju. Kako se prilaz bolnici ne bi otežao, do nje će se moći iz dvaju smjerova, preko naselja Ilića i Blajburških žrtava. Nastavlja se uređenje Perivoja mira, popularne Trimuše. U rijeci Radobolji osigurat ćemo biološki minimum povezivanjem s izvorištem Studencem. Radovi su i na brojnim školama - od Cima, preko Treće osnovne ili dvorane u OŠ Ilije Jakovljevića te u Kruševu. Nove vrtiće gradit ćemo u Kruševu i Centru II. Potpomažemo rekonstrukciju i nogometnog stadiona Zrinjskog, a 3,5 milijuna maraka izdvaja se za sportsku dvoranu. Sljedeće godine taj bi objekt trebao biti građevinski završen. Na desetke je drugih projekata u Centru 2, Zgonima, Bijelom brijegu, Raštanima... Rodoč kanimo povezati biciklističkom stazom s Mostarom. Saniramo deponij, a u Sjevernom logoru planiramo izgraditi novi dom zdravlja te rekonstruirati Fejićevu ulicu koja vodi do povijesne jezgre i Staroga mosta. Jako mnogo novca ide kao potpora javnim poduzećima kako bi grad "umili", učinili ga ugodnijim mjestom za življenje. Čak 16 milijuna KM ide za te namjene. Javni autobusni prijevoz je osuvremenjen, građanima ćemo ga učiniti još dostupnijim, a dobar je znak da se za 30 posto povećao broj putnika. Prema nacrtu dokumenta, značajnije povećanje ide i za kulturu, obrazovanje.

Večernji list: Bi li u utorak mogao biti usvojen proračun na vrlo jednostavan način da je usvojen novi Statut Grada Mostara, gdje ogromnu ulogu ima šest gradskih područja?

- Siguran sam da ne bi. Pojedine stavke prijedloga Statuta iz mostarskog sporazuma protivne su Zakonu o lokalnoj samoupravi. Da smo išli u njegovo usvajanje, imali bismo problem, jednako kao što imamo i s ovim nametnutim po kojemu živimo i radimo. Mogu razumjeti da je ovaj prijedlog Statuta bio dio paketa s izmjenom Izbornog zakona o legitimnom političkom predstavljanju. Svejedno, i ovaj Statut ima dovoljno elemenata zaštite uloge naroda i pojedinih područja. Zato je posve nelogično uvoditi nove kočnice. Posebice za Mostar, koji ima i posebna izborna pravila. Novi Statut predvidio je da gradonačelnik za svaki projekt zatraži suglasnost od gradskog područja.

Večernji list: Je li bilo moguće, po prijedlogu novog Statuta, da, primjerice, cijeli proračun bude blokiran zbog toga što projekt kanalizacije u naselju Vihovići nije uključen?

- Da. Moguće. Po prijedlogu Statuta, gradski vijećnici s toga područja mogli bi i određivati i kojom bi ulicom išla koja kanalizacija jer je bilo predviđeno da se usuglase i s prostornim i regulacijskim planovima. Pa čak i za zapošljavanja u Gradskoj upravi. Radi se o dokumentu koji bi Grad posve mogao blokirati.

Večernji list: Svejedno, takav dokument je podržala i vaša stranka, HDZ BiH?!

- Ponavljam, tada je fokus bio na Izbornome zakonu te se nije previše bavilo pitanjem Mostara. Ali dobro je da taj dokument nije donesen jer sigurno ne bismo govorili o silnim projektima, rastu proračuna... Taj je dokument, svejedno, dobra podloga za donošenje Statuta po mjeri grada i građana. U svakodnevnoj komunikaciji shvaćam da se svi slažu kako stvari treba dodatno pojednostaviti, a ne dalje komplicirati. U redovitoj proceduri, posve sam siguran, donijet ćemo novi Statut.

Večernji list: Većina, HDZ BiH i SDA, u Gradskom vijeću, osim o temi Statuta, djeluje prilično složno posljednje dvije godine. No, svejedno, vaša stranka mijenja SDA za partnera na svim razinama. Možete li to zamisliti u Mostaru?

- Ako pričamo o Gradskom vijeću Mostara, moram reći kako nikada formalno nismo napravili bilo kakvu koaliciju. Razgovaramo sa svakim od 35 gradskih vijećnika o svakoj temi. Većina odluka donosi se konsenzusom, čak i unatoč svim razlikama koje imamo u ovoj političkoj areni. Zbog toga u Vijeću i nemamo velike polemike, nego se odluke donose vrlo jednostavno jer su ranije iskomunicirane.

Večernji list: Oko rada Mo parkinga postoji mnogo prijepora, od potpore, ali i nezadovoljstva građana. Zamjera se visoka cijena parkiranja, promjena zona...?

- Svakodnevno se promišlja kako pomoći građanima Mostara. Mi smo svjesni da smo servis građana i da smo tu radi njih, a ne obrnuto. No, kada je u pitanju Mo parking, moram reći da je bilo mnogo medijskih šumova, često neopravdanih. Iz pojedinih krugova pokušavaju se diskvalificirati direktor, djelatnici i poduzeće. Činjenica je da je parkiranje u Mostaru najjeftinije u cijeloj regiji.

Večernji list: Važnu inovaciju predstavlja najava uvođenja turističke usluge Mostar pass. Kakva su očekivanja?

- Mostar godišnje posjeti milijun turista, dođe 18.000 autobusa, a nikada nismo razvili sustav upravljanja turizmom. Zato smo odlučili, što je trend u svijetu, da se turizmom upravlja kao gospodarskom granom koja ima osmišljen koncept. Onda možemo očekivati značajne koristi. Oko turizma se okupila mlada ekipa te je uspjela potaknuti brojne projekte. Samo jedan od njih je Mostar pass. Radi se o kartici već viđenoj na drugim destinacijama - Pariz card, Berlin pass, Dubrovnik pass, da se počne ostvarivati prihod od turizma. Nije nerealno očekivati da u prvoj godini ostvarimo prihod od 3-4 milijuna maraka.

Večernji list: Nedavno je objavljeno kako se Grad Mostar aktivno uključuje u izgradnju solarnih elektrana. Što očekujete od toga projekta?

- Lokalna, ali i šire zajednice moraju početi funkcionirati na realnim osnovama i ponašati se kao dobar domaćin. Trebamo osluškivati vrijeme u kojem živimo. Bilo bi nedopustivo da prespavamo svjetsku energetsku tranziciju k obnovljivim izvorima. Zato smo se odvažili krenuti u projekt izgradnje solarne elektrane. Sada razmišljamo o modelu poslovnog partnerstva. Radi usporedbe, imamo četiri milijuna maraka prihoda od naknade za potopljeno zemljište, a minimalno što očekujemo od solara u najlošijem poslovnom modelu, gdje bismo samo inicirali projekt, a netko drugi sve izgradio - ostvarivali bismo šest milijuna maraka godišnje. A to je šest obnovljenih škola ili pet izgrađenih vrtića.

Dio hrvatskih građana dobiva povećanje plaće od 150 eura, a od rujna i dodatnih 50 eura