Frano Yehuda Kolonomos Martinčević, po ocu Hrvat, po majci Židov, koji trenutačno živi i radi u BiH i Hrvatskoj, a često boravi i u svojoj drugoj domovini Izraelu, iznio je za Večernji list BiH svoja promišljanja o stanju u BiH i Izraelu. Uz povlačenje paralele između proteklog rata u BiH i rata koji bjesni na Bliskom istoku, osvrnuo se i na borbu za jednakopravnost Hrvata te niz drugih pitanja koja se tiču saveza Hrvata, Židova i Srba, politike nove američke administracije s Trumpom na čelu, ali i buđenja nacionalne svijesti kod europskih naroda uz isticanje potrebe za odlučnim odgovorom svim europskim političarima koji BiH pristupaju jednostrano, uvažavajući isključivo stajališta i volju većinskog naroda.
Sličnosti s ratom u BiH
Frano Yehuda Kolonomos Martinčević, svjestan da je rat na Bliskom istoku izazvao duboke podjele i u BiH, povlači paralelu između ovog i rata koji je BiH zahvatio početkom 90-ih prošlog stoljeća. - Politika muslimanske braće, organizacije koja postoji nekih 100-tinjak godina, jasno je vidljiva i u ratu na Bliskom istoku kao što se jasno mogu uočiti brojne sličnosti s ratom u BiH. Sukobe u Izraelu počeo je Hamas koji isključivo koristi civile i njihov status žrtve do ostvarenja svojih političkih ciljeva. Otud korijene vuče izjednačavanje Srebrenice i Gaze.
S druge strane, Izrael se demonizira kao zločinačku državu uz potpuno izostavljanje njegove istinske multietničnosti koja se ogleda u činjenici da u Izraelu živi i radi značajan postotak Arapa, Druza, ali kršćana sa svim pravima koja uključuju pravo na vlastiti jezik, kulturu, zapošljavanje. U tom zaista šarolikom društvu svoj prostor za život pronašli su svi oni koje politika Hamasa ne zanima, žele živjeti normalno i bez terora nad glavom - kaže naš sugovornik. Da se rat na Bliskom istoku odrazio i na stanje u BiH, svjedoče brojni incidenti čija su meta upravo Židovi, od otkazivanja Konferencije europskih rabina u Sarajevu do izlaganja čuvene Sarajevske hagade radi prikupljanja pomoći Palestincima u Gazi koju je najavio ravnatelj Zemaljskog muzeja BiH Mirsad Sijarić. - To je nečuvena uvreda za sve Židove jer u pitanju je manipulacija našom svetom knjigom - ističe Martinčević kojemu su, kaže, osim Židova, na srcu i prava Hrvata u BiH jer i sam pripada ovom narodu.
- Svaka kriza koja se pojavi ujedno je i prilika za one koji je prepoznaju. Trebamo se, uz potporu američke administracije, izboriti za BiH kao zemlju jednakopravnih konstitutivnih naroda, što ona po Ustavu BiH i jest - stava je. Ovaj glazbenik aktivan je i na političkom polju, s naglaskom na analizu međunarodnih odnosa u svjetlu borbe za prava Židova i Hrvata u BiH.
Osvrnuo se i na nedavne jednostrane istupe ministrica za europske i međunarodne poslove Austrije Beate Meinl-Reisinger koja se svrstala na stranu većinskog naroda iznoseći, nakon posjeta BiH, njihova politička stajališta, na što je više od 30 udruga Hrvata u Austriji i Njemačkoj reagiralo otvorenim pismom.
Ravnopravnost i borba
- Obraćamo vam se uime zajednice Hrvata iz BiH u Austriji, kao i Hrvata iz Hrvatske i cijele dijaspore diljem svijeta, duboko zabrinuti zbog sve učestalijih javnih istupa koji, iz naše perspektive, pokazuju političku pristranost u vezi s unutarnjim pitanjima BiH i šire regije zapadnog Balkana. S posebnom zabrinutošću promatramo istupe u kojima se otvoreno podržava jedna strana, dok se istodobno zanemaruje složenost političke i društvene stvarnosti te ravnopravnost svih naroda u BiH - Hrvata, Bošnjaka, Srba, kao i drugih naroda i vjerskih zajednica koje u njoj žive. Takav pristup može imati negativne posljedice na unutarnju stabilnost BH, ali i narušiti ugled Republike Austrije kao zemlje dijaloga i pomirbe - stoji, uz ostalo, u pismu hrvatskih udruga austrijskoj šefici diplomacije.
- Sve što se događa u Europi, uz buđenje nacionalnih kolektiviteta, ali i svijetu Hrvati u BiH trebaju iskoristiti kako bi skrenuli pozornost na sebe i izborili se za jednakopravnost. Da je ta propaganda itekako živa, dokazuju brojni incidenti koji se u posljednje vrijeme događaju diljem BiH, počeli su u najosjetljivijem dijelu ove zemlje, u središnjoj Bosni, a nastavili se u Hercegovini. Iza navodne borbe za vjerska prava krije se jasna namjera - izazvati netrpeljivost i kao takvu je treba raskrinkati - zaključuje naš sugovornik.
Otvori KEKS Pay
