Potrebe tržišta rada mijenjaju se iz godine u godinu i, dok su nekada deficitarna bila zanimanja s diplomom, danas nedostaje zanatlija. BiH sve manje ima potrebu uvoziti visokokvalificiranu radnu snagu, dok se u isto vrijeme na tržištu rada bilježi nedostatak polukvalificiranih radnika. Također raste potreba za ženskom radnom snagom, a mijenjaju se i branše u kojima nedostaje domaćih radnika. Prema podacima Ministarstva civilnih poslova BiH iznesenim u dokumentu “Godišnje izvješće i analize realizacije odluke o utvrđivanju godišnje kvote radnih dozvola za zapošljavanje stranaca u BiH za prošlu godinu”, u navedenoj godini poslodavci su iskazali najveću potrebu za “uvozom” polukvalificiranih radnika. - Prema kvalifikacijskoj strukturi, u 2024. najviše je radnih dozvola izdano polukvalificiranim radnicima (27,84%), zatim radnicima s visokom stručnom spremom (22,34%) i onima sa srednjom stručnom spremom (21,71%). Taj raspored razlikuje se od prethodnih godina, kada su najviše dozvola imali radnici s visokom, zatim srednjom stručnom spremom, dok su polukvalificirani bili na trećem mjestu”, navodi se u dokumentu Ministarstva.
Nadalje stoji kako je, od ukupno 5798 izdanih radnih dozvola u 2024. godini, njih najviše izdano u djelatnostima građevinarstva (1305 ili 22,51%), prerađivačke industrije (844 ili 14,56%) te ostalim uslužnim djelatnostima (710). Slična je situacija bila i 2022. i 2023., dok je prethodnih godina najviše dozvola bilo izdano u sektoru trgovine. - Prema spolu, od ukupno izdanih radnih dozvola u 2024., ženama su dodijeljene 804 (14%), a muškarcima 4994 (86%), što je nešto drugačiji omjer u odnosu na ranije godine, kada je udio žena bilo ispod 10% - stoji u dokumentu “Godišnje izvješće i analize realizacije odluke o utvrđivanju godišnje kvote radnih dozvola za zapošljavanje stranaca u BiH za 2024.”. Iako poslodavci iz godine u godinu iskazuju potrebu za sve većim brojem inozemnih radnika, kvote koje odobri Vijeće ministara BiH ni jedne godine ne budu do kraja popunjene.
- Iskorištenost kvota u razdoblju od 2020. do 2024. za cijelu BiH varira od najniže 51% u 2022. do najviše 71% u 2021. godini. U Federaciji BiH iskorištenost se kretala od 42% u 2024. do 93% u 2021., u Republici Srpskoj od 53% u 2021. do 98% u 2024., a u Distriktu Brčko od 14% u 2020. do 64% u 2024. U Republici Srpskoj kvota nije povećavana u posljednje tri godine, dok je u Federaciji BiH kvota za 2025. u odnosu na 2024. povećana za 5%, a u 2024. u odnosu na 2023. čak za 76%, dok je u 2023. u odnosu na 2022. povećanje bilo 32%.
U Distriktu Brčko kvota za 2025. u odnosu na 2024. povećana je za 96%, u 2024. u odnosu na 2023. za 136%, a u 2023. za 78% u odnosu na prethodnu godinu - podaci su iz analize Ministarstva.
Navodi se kako je jedan od glavnih razloga za slabiju iskorištenost kvota u nekim dijelovima BiH složen i dugotrajan administrativni postupak za izdavanje radnih dozvola. Neusklađenost rokova, različite procedure i nedovoljno učinkovita komunikacija između institucija dodatno otežavaju realizaciju potreba tržišta rada.
- Trend rasta novoizdanih radnih dozvola u odnosu na one koje se produljuju može upućivati na kratkoročno boravište strane radne snage u BiH, bez dugoročnih planova ostanka u BiH - zaključeno je u analizi.
Određivanje kvote za inozemne radnike radi se tako da svake godine nadležna tijela za zapošljavanje stranaca u Federaciji, Republici Srpskoj i Distriktu Brčko dostavljaju svoje prijedloge o broju potrebnih radnih dozvola Agenciji za rad i zapošljavanje BiH, koja ih objedinjeno upućuje Ministarstvu civilnih poslova, a zatim Vijeću ministara, koje donosi konačnu odluku o godišnjim kvotama.
Otvori KEKS Pay
