U proljeće ratne 1992. godine glavni grad BiH Sarajevo našao se na udaru srpskog agresora. Hrvatski narod u BiH od prvih granatiranja, koja su počela nekoliko mjeseci prije napadom na selo Ravno, svjestan je da je rat koji se širi BiH njihov rat. Ta svijest o potrebi organiziranja obrane bila je izražena i u Sarajevu, piše Večernji list BiH.
Ujedinjenje postrojbi
Postrojbe hrvatske brigade prve staju u obranu glavnog grada te su raspoređene u različitim dijelovima Sarajeva, od Stupa i Otesa, preko Novog Grada i Novog Sarajeva sve do Starog Grada. - Grad je bio prepolovljen, a padom Stupa i Otesa sve postrojbe ujedinjuju se u jednu hrvatsku, odnosnu brigadu HVO-a. Taj datum 29. svibnja 1992. obilježavamo kao Dan utemeljenja Brigade "Kralj Tvrtko", po sastavu multietničke postrojbe kroz koju je prošlo 5500 pripadnika - kaže Borko Tatlić, dopredsjednik Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata HVO-a HB Sarajevske županije. Sto tri pripadnika sarajevske brigade HVO-a ginu u obrani grada, njih nekoliko stotina je ranjeno.
No, priliku sagraditi spomenik poginulima njihovi suborci, pripadnici Brigade "Kralj Tvrtko", nisu dobili ni 33 godine nakon utemeljenja brigade. - Ne tražimo ništa što drugi branitelji u ovom gradu nemaju - opisao je Tatlić dugogodišnja nastojanja udruga HVO-a da poginulim pripadnicima Brigade "Kralj Tvrtko" podignu spomenik. Sve ove godine Općina Novo Sarajevo i Grad Sarajevo odbijaju im dati dozvolu za gradnju te je i 33. obljetnica osnutka Brigade "Kralj Tvrtko" u Sarajevu obilježena polaganjem vijenaca na travnjaku ispred crkve Presvetog Trojstva u naselju Dolac Malta. Prostor je to na kojemu bivši pripadnici brigade i obitelji poginulih žele izgraditi spomenik kao znak sjećanja i zahvalnosti pripadnicima brigade koji su živote dali u obrani Sarajeva.
Upravo njima vlasti Sarajeva, Grada i Općine Novo Sarajevo, ako zaista žele pokazati otvorenost o kojoj svakodnevno pričaju, trebaju dati dozvolu za spomenik kojim bi se njegovala kultura sjećanja na brigadu čiji su pripadnici prvi stali u obranu glavnog grada BiH, smatra i Lidija Bradara, predsjednica Federacije BiH.
Spomenik na čekanju
- Jako je važno ne zaboraviti doprinos ove časne brigade HVO-a obrani Grada Sarajeva i njegovati kulturu sjećanja tako da se onima koji je baštine, a to su udruge HVO-a, da dozvola za spomenik. Tako bi imali mjesto na kojem će se dostojanstveno pokloniti sjenama poginulih pripadnika, a ne da im to neki drugi određuju - kazala je Bradara. Predsjednica Federacije BiH predvodila je brojno izaslanstvo hrvatskih dužnosnika na svim razinama vlasti koji su polaganjem vijenaca pred crkvom na Dolac Malti te sudjelovanjem u molitvi koju je predvodio don Dražen Kustura, župnik župe Presvetog Trojstva, odali počast poginulim pripadnicima Brigade "Kralj Tvrtko".
U obilježavanju 33. obljetnice osnutka brigade, koju je organizirala Koordinacija udruga HVO-a Sarajevske županije, pridružili su im se i čelnici temeljnih udruga HVO-a, pripadnici Oružanih snaga BiH, kao i predstavnici Veleposlanstva Republike Hrvatske u BiH.
Podsjećamo, Grad Sarajevo s bivšom gradonačelnicom Benjaminom Karić na čelu prije tri godine dao je Udruzi organizatora otpora, umirovljenih i razvojačenih branitelja HVO-a, čiji je predsjednik Marinko Pejić, dozvolu za postavljanje spomen-ploče. Udruge HVO-a koje baštine tradiciju Brigade "Kralj Tvrtko" nazvale su ovaj čin iskrivljavanjem povijesti. I dalje su ustrajne da se spomenik pripadnicima brigade podigne po rješenju i na mjestu koje predlažu udruge HVO-a koje baštine tradiciju Brigade "Kralj Tvrtko" jer sve drugo je licemjerje. Grad u čiju su obrani prvi stali odužio im se uskraćivanjem dozvole.