Otpad od hrane postaje sve izraženiji problem u Bosni i Hercegovini, ali i u zemljama regije. Velike količine završavaju na deponijima, što sa sobom nosi ozbiljne ekološke posljedice, a procjenjuje se da se svake godine u Bosni i Hercegovini baci oko 400.000 tona hrane.
Ovaj problem postaje sve veći i u svijetu. Prema podacima iz 2022. godine, procjenjuje se da svake godine u smeću završi oko 1,3 milijarde tona hrane. Tome doprinosi od čak 8 do 10 posto emisija stakleničkih plinova, koji utječu na klimatske promjene.
Iako postoje organizacije i inicijative koje rade na prikupljanju hrane za ljude u potrebi, mnoge zemlje u regiji nemaju zakonski okvir ili logističku podršku za skupljanje i redistribuciju njezina viška.
Izvršna direktorica prijedorske Udruge za zaštitu potrošača "Don" Murisa Marić kaže za capital.ba da su svjesni problema koji nastaje bacanjem hrane koja je još uvijek upotrebljiva. Kako naglašava, ona se može usmjeriti prema javnim kuhinjama, a ne samo da se snize cijene nakon 20 sati.
- Svaki dan sve je veći broj javnih kuhinja i broj korisnika te je sasvim suludo da u ovako siromašnoj zemlji na to sve bacamo toliku količinu hrane. Mora se očigledno zagovarati da Vlada promijeni određene propise ili donese pravilnike koji bi trgovačkim centrima donijeli neke olakšice ako doniraju svoju hranu - izjavila je Marić za navedeni medij.
Jedan od trgovačkih lanaca u BiH koji ima u svojoj ponudi gotovu hranu na kraju dana dopušta svojim radnicima da kupuju ostatak hrane po mnogo nižim cijenama. - Ostatak hrane u trgovačkom centru nakon zatvaranja obično mi kupimo po dosta nižoj cijeni, a ostatak se baci. Količina koja se baci, naravno, ovisi o danu, vikendom se gotovo sve rasproda - rekao je jedan radnik za capital.ba.
