U Slavoniji ovih dana vlada otužno raspoloženje, nevolje se nadovezuju jedna na drugu. Problemi s olujnim nevremenom koje je poharalo sela i gradove na istoku Hrvatske u drugi su plan bacili afričku svinjsku kugu, ali to ne znači da je bolest nestala. Naprotiv! Prizori su to koji se ovih dana mogu vidjeti u slavonskim selima i koji nikoga ne ostavljaju ravnodušnim.
Policijski punktovi na raskrižjima neupućene ostavljaju u nedoumici što se zapravo događa, utoliko više jer su izostale dezinfekcijske barijere koje su inače uobičajene u ovakvim situacijama.
Uzgajivači koji su ionako već godinama na koljenima u velikoj su neizvjesnosti. Primorani su trošiti velik novac na prehranu svinja koje ne smiju prodavati, a rješenje problema još se ne nazire. Mnogi se pitaju zašto na prijelazima između zarazom pogođenih županija nema dezinfekcijskih barijera. Smatraju da je trebalo postaviti barijere i prskati automobile kao u vrijeme ptičje gripe.
poster
Ne radi se dezinfekcija, a ako želite spriječiti širenje bolesti na svoje gospodarstvo, morate imati higijenu i dezinfekciju svinjaca, upozoravaju uzgajivači.
Sikirevci su, uz Gundince, jedna od dviju općina u Brodsko-posavskoj županiji na koje se proširila afrička svinjska kuga. U tim je mjestima na snazi zabrana klanja i prodaje svinja. Načelnik Josip Nikolić upozorava kako su u nadležnom ministarstvu bolest dočekali nespremni i kako nisu imali rezervni plan. Radi se, kaže, o problemu koji je trebalo riješiti u roku od dva ili tri dana, a kod nas se on oduljio na čitav mjesec. Država je, po njemu, trebala reagirati brže i bolje.
– Trebalo je odmah, istu večer kad se pojavila bolest ili najkasnije sutradan, napraviti plan. Možete vi po e-savjetovanjima pričati sve i svašta, ali u stanje su najbolje upućeni ljudi na terenu. Svatko će reći da kugu treba zaustaviti, ali mora se načiniti dobar plan. Lako je zatvoriti cijelo selo, ali nitko ne razmišlja kamo će ljudi sa svinjama. Nažalost, kod nas sve ide usporeno. Vrijeme prolazi, rješenja nema – kaže načelnik.
Uzgajivači trpe gubitke i ne znaju što ih čeka, upozorava načelnik. Ispada da bi im se najviše isplatilo pozvati inspekciju da dođe i usmrti svinje, kako ne bi trpjeli daljnje gubitke. Osim toga, ljudi kojima usmrte svinje u idućih godinu dana ne smiju držati druge svinje, a oni su tijekom godina uzgoja stvarali životinje s dobrom genetikom.
– Godinu dana velika je pauza i uzgajivačima to nikakav novac ne može nadoknaditi. Stoga bi im Vlada, ako misli zadržati ljude na selu, nakon tih godinu dana trebala donirati nove svinje sličnih karakteristika – istaknuo je načelnik Nikolić.
Najavljenu odštetu od 85 eura po prasetu do 30 kg, 500 eura za nazimicu i 650 eura za suprasnu nazimicu i krmaču, odnosno dva eura po kilogramu za tovljenika uzgajivači ne smatraju pretjerano izdašnom. Neki neće vratiti ni polovinu uloženoga. Ulaz je prevelik, a cijena niska i u takvu se računicu nitko ne može uklopiti. Uzgajivači već mjesec i pol ne mogu isporučivati svinje i prasce svojim kupcima.
Do kada će ovo trajati?
Krunoslav Nikolić iz Sikirevaca ima proizvodnju prasaca, ali nema objekata za tov svinja. Trenutačno ima pedesetak prasaca viška s kojima doslovno nema kamo. Pola jutra vanjskog prostora ograđenog dvostrukom ogradom ne smije koristiti jer nema četvrtu kategoriju, koja je potrebna za držanje svinja na otvorenome. Zbog toga i suprasne krmače mora držati u objektima pa dolazi do gužve koja u kombinaciji s nesnosnim vrućinama djeluje pogubno. Četiri dana nije bilo struje pa je morao spajati ventilatore na agregate.
Prasci koji su dosegnuli težinu od 50-60 kilograma gotovo da se više ni ne mogu nazivati prascima. Vlasnik na njihovu prehranu svaki dan troši velik novac, a ne smije ih prodati i ne zna što će s njima.
– Najgore u svemu je to što ne znamo do kada će ovo sve skupa trajati. Krmače se svaki dan prase, pristižu nove, a nemam kamo s onim starima. Po meni, jedino rješenje bio bi interventni otkup, da se riješe te svinje koje su za prodaju. Neka postrože uvjete, neka se izvadi i ispita krv svakom prasetu i, ako je ispravno, neka ga utovare, a ako nije, ide na usmrćivanje i to je to – predlaže Krunoslav.
S obzirom na dosadašnju neisplativost svinjogojstva, mnogi se pitaju hoće li afrička svinjska kuga biti zadnji čavao u lijes malih proizvođača. – Vjerojatno hoće. Međutim, Hrvatska je mala i te količine mesa koje su nam potrebne će se uvesti. Druga je stvar hoće li to meso biti svježe ili zamrznuto – kaže Željko Kurkutović iz Donje Vrbe, koji je zbog neisplativosti odustao od proizvodnje.
