Svinjogojstvo diljem Europe ove je godine završilo na koljenima nakon otkrivanja afričke svinjske kuge. Već godinama stotine tisuća svinja završavaju usmrćene zbog ove bolesti, međutim, ova godina sve je zavila u crno - od Poljske, Njemačke, Italije, Slovačke, Mađarske, Hrvatske, BiH... Međutim, ovo je prvi put da se na ovako ozbiljan način pojavila od svog nastanka, piše portal Večernjeg lista BiH. U radu Fabijana Šarčevića pod nazivom "Afrička kuga u Europi" navodi se da se ona pojavila još 2007.
Od 1909. do danas
- Afrička svinjska kuga je brzošireća zarazna bolest koja se odlikuje visokim mortalitetom. Predstavlja ozbiljan rizik zbog intenzivnog prekograničnog prometa ljudi i robe, kao i zbog nemogućnosti kontrole kretanja inficiranih divljih svinja. U Europi se pojavila 2007. godine u Gruziji i otada se proširila u više europskih zemalja. Kod uzgoja domaćih svinja radi se na biosigurnosnim mjerama na gospodarstvima, dok se kod divljih svinja preventivno provodi smanjenje matičnoga fonda - stoji u radu. Međutim, njezina povijest potječe još od 1909. godine, kada je prvo primijećena u Keniji, a otkrio ju je Eustace Montgomery. Bolest je izrazito virulentna i Šarčević navodi kako je gotovo nemoguće njezino potpuno iskorjenjivanje. - Iz dosadašnjeg tijeka širenja bolesti i njezine brojčane veličine može se zaključiti kako je za uspješnu borbu protiv afričke svinjske kuge najvažnija pravodobna provedba obrambenih mjera na zaraženom području. Potrebna su epidemiološka istraživanja i na ugroženim (sumnjivim) područjima. Mjere koje se preventivno provode su čišćenje i dezinfekcija te neškodljivo odlaganje leševa na stočarskim gospodarstvima. U te mjere ubrajamo i edukaciju te stanje pojačane biosigurnosti na farmama. Potrebno je i postavljanje dvostrukih ograda na farmama koje prakticiraju pašno držanje svinja - stoji u zaključku Fabijana Šarčevića. Također, potrebna je i kontrola na granicama jer do širenja bolesti može doći i neizravnim kontaktom. Nažalost, sve to moglo bi se odraziti na svinjogojstvo u budućnosti kad je BiH u pitanju jer mnogi neće financijski moći podnijeti obnovu objekata i osuvremenjivanje uzgoja. - Definitivno, način uzgoja svinja koji poznajemo mi u Hercegovini i Slavoniji doći će u pitanje, nažalost, nestat će. Kategorizacija objekata od 0 do 4 vjerojatno će doći i kod nas. Samo onaj tko bude imao objekte kategorije 3 moći će držati svinje. Mali proizvođači će nestati. S tim da se može držati svinje na otvorenom, što je kategorija 4, ali moraju se napraviti 2 reda ograde te postoje uvjeti koji se moraju ispunjavati. Jače države nisu uspjele sve to održati pod kontrolom, a kako će tek mala BiH. No treba tražiti načine i alternative da prebrodimo ovu situaciju - komentiraju za Večernji list iz Seljačkog saveza FBiH. Ove se godine prvi put dogodilo da je u BiH stigla afrička svinjska kuga. Krenulo je iz Bijeljine. Onda se proširilo u Semberiju, Posavinu... - Afrička svinjska kuga je virusna bolest od koje obolijevaju isključivo domaće i divlje svinje te nije opasna ni za ljude ni za druge vrste životinja. Smrtnost svinja od ove bolesti može ići i do 100 posto te stoga predstavlja ozbiljan rizik za važan sektor svinjogojstva, populaciju divljih svinja i okoliš. Afrička svinjska kuge se na području Europe pojavila 2007. i od tada se kontinuirano širi europskim kontinentom - rečeno je iz Ureda za veterinarstvo BiH nakon što je utvrđen prvi slučaj. A od tada se slučajevi samo gomilaju. Hoće li svinjogojstvo uopće opstati s obzirom na situaciju, pitanje je koje muči mnoge. U susjednoj Hrvatskoj, s naglaskom na Slavoniju, stotine su stočara pred propašću, oni koji su cijelog života u tome, tužni su i ne znaju što dalje.
Eutanaziranje svinja
- Nemam više ni jedne svinje u dvorištu. U svinjogojstvu sam gotovo od rođenja, a intenzivno u stočarstvu više od 20 godina. Imao sam stoku cijelo vrijeme, a sada mi se farma, koja mi je bila život, u trenutku ugasila. Sada sam samo jedan od stotina stočara kojemu prijeti bankrot zbog afričke svinjske kuge. Čovjek je tu nemoćan i ne može mnogo napraviti, jedino rješenje je da ih se eutanazira - riječi su Antuna Golubovića koji ističe kako, kad se farma zatvori, uglavnom se više ne otvara. I tri godine potrebne su ako se krene od nule da se vrati na razinu prije eutanazije. - Stočari do sada nisu odlazili jer su uvijek imali obveze oko stoke. Nismo išli ni na godišnje odmore, putovanja... Sada, kada nemamo više te obveze, mnogi će odlučiti otići jer neće imati izbora. Farme će ostati prazne, a naša sela pusta - poručio je Golubović, a takav scenarij se već odigrao u BiH. Tek "posljednji Mohikanci" bore se proizvesti dovoljno hrane kako bi prehranili i sebe i druge, ali pad je evidentan iz dana u dan, piše Vecernji.ba.
