Jedi zdravo

Prevencija visokog tlaka i debljine: Pedijatrica savjetuje što bi i kako djeca trebala jesti

09.09.2020.
u 10:17

Pravilna prehrana preduvjet je zdravlja djeteta.

Za razliku od odraslih, djeca rastu i intenzivno se razvijaju tjelesno, intelektualno i psihički stoga uz osnovne potrebe za energijom, prehranom se mora osigurati i dovoljno za rast i razvoj. Loša prehrana, količinom ili kvalitetom može imati negativne posljedice na ispunjenje genetskog potencijala za rast, mentalni razvoj te kašnjenje u pubertetskom razvoju. Uz to, danas se zna kako prehrana u ranoj dobi ima reperukusije i na zdravlje u odrasloj dobi. Naime, dugoročni efekti pravilne prehrane djece primjećeni su u prevenciji najčešćih kroničnih bolesti suvremenog svijeta – debljine, povišenog tlaka, bolesti srca i krvnih žila, šećerne bolesti, osteoporoze

 

U ovoj dobi djeca većinom imaju izgrađen svoj stav o hrani i navike hranjenja. Zbog izbivanja iz kuće i školskih i izvanškolskih obaveza koje su sve brojnije, danas nerijetko imamo školarce koji jedu neredovito, nekvalitetno i količinski neprimjereno. I za ovaj period vrijedi da se treba truditi jesti u obrocima, koji su što raznovrsniji, izbjegavati suhu hranu, tipa sendviča, kao zamijenu za glavne obroke.

Također, izbjegavati grickanja pred televizorom i kompjuterom, kao i slatke i gazirane napitke. Oni su uz manjak fiz. aktivnosti često baza za prekomjernu tjelesnu masu koju sve više susrećemo u djece.

Piramida zdrave prehrane

Jelovnik predškolskog i školskog djeteta najbolje je složiti prema piramidi zdrave prehrane. Na taj način dijete će unijeti optimalno sve glavne prehrambene tvari (bjelančevine, šećere i masti) i mikronutrijente (vitamine i minerale).

Glavne skupine namirnica sadržane u piramidi su:

  • žitarice, proizvodi od žitarica i krumpir
  • voće i povrće
  • meso, mesne prerađevine, riba, jaja i mahunarke
  • mlijeko i mliječni proizvodi
  • masnoće, sol, šećer

Na bazi piramide nalaze se one namirnice koje trebaju biti najzastupljenije, a prema vrhu se idu one koje trebaju biti u sve manjim količinama.

 

Na dnu piramde zdrave prehrane su žitarice, proizvodi od žitarica i krumpir. Poželjno je da ih je najviše u dnevnom u jelovniku. Žitarice su izvor ugljikohidrata (škrobnih i vlakana), bjelančevina, vitamina (posebno B1 i B2) i minerala. Dobro je da dio čine cjelovite žitarice (s očuvanom ovojnicom zrna) jer su vitamini, minerali i vlakna tu značajno sadržani. Krumpir je bogat škrobom, B1 vitaminom i folnom kiselinom.

Na sljedećoj razini je voće i povrće koje je sadrži složene ugljikohidrate uključivo i vlakna, vitamine i minerale, dok je siromašno masnoćama i kalorijama. Uz to velik dio čini voda. Preporuča se sezonsko voće, svježe ili sušeno, prirodni voćni sokovi te kompoti bez dodanog šećera. Od povrća birati svježe, a u nedostaku svježeg može se koristiti i zamrznuto. Vlakna u velikim količinama ubrzavaju probavu i snizuju kalorijsku gustoću hrane, pa ako pretjerujemo, u male djece možemo oslabiti unos energije i povećati broj stolica. Dnevna potreba za vlaknima u djece izračunava se: dob +5 (u gramima).

Na sljedećoj stepenici nalazi se meso, mesne prerađevine, riba, jaja, mahunarke, a uz njih mlijeko i mliječni proizvodi. Te namirnice su izvor punovrijednih bjelančevina, ali sadrže i druge korisne tvari; primjerice mahunarke su bogate vlaknima, vitaminima skupine B i mineralima, meso je dobar izbor bioraspoloživog željeza, riba ima višestruko nezasićene masnoće… Meso, riba, jaja i mahunarke mogu se naizmjenično kombinirati u tjednom jelovniku, s tim da se riba preporuča 1 do 2x na tjedan, meso 4-5x na tjedan, jaje do 2-3x tjedno. Za mesne prerađevine korisno je da su vidljive strukture mesa. Mlijeko i mliječni proizvodi bogati su biološki vrijednim bjelančevinama i značajan izvor kalcija za mineralizaciju kostiju u rastu.

Mlijeko je u dobi malog djeteta potrebno u količini od 3-5 dcl, a preporuča se punomasno. U predškolskoj dobi treba biti djelomično obrano, tj. s manje masnoća, kao vid rane prevencije krvožilnih bolesti i debljine. Količina koja je dostatana da se napune rezerve kalcija je oko 2-3 dcl, tj. čaša mlijeka na dan. Ako dijete neće piti mlijeko, ne treba forsirati ukoliko s mliječnim proizvodima ili hrani baziranoj na mlijeku (npr. griz) pokriva dnevnu količinu.

Na samom vrhu piramide nalaze se namirnice koje se preporučaju rijetko, u malim količinama. To je hrana s velikim udjelom masnoća, dodanih šećera i soli.  Primjer su slatkiši, od kojih je najbolje izabirati one koji su na bazi mlijeka, ili sadrže voće. Što se tiče marmelada, džemova i meda preporučaju se s manje sladila. Industrijski slani proizvodi ne bi trebali biti dio svakodnevnog jelovnika.

Općenito se ne preporuča dosoljavanje, jer je to loša i nepotrebna navika koja dugoročno nosi rizik za povišeni krvni tlak. Od ulja treba birati biljna, poput maslinovog, suncokretovog, repičinog jer su izvor zdravijih nezasićenih masnoća. Što se tiče “brze hrane” koja sadrži dosta zasićenih masnoća te majoneza, kečapa, instant umaka, koncentrata juha, nije poželjno da su u sastavu svakodnevnog jelovnika. Razlog su nezdrave transmasne kiseline i dosta soli.

Najbolje piće je voda i treba je davati po želji. Osobito je važno nuditi je manjoj djeci koja još ne znaju sama izraziti žeđ. Od drugih napitaka preferiraju se prirodni voćni sokovi, najbolje svježe iscjeđeni ili gotovi bez dodanih šećera. Ne preporuča se upotreba sirupa na razrjeđivanje i gaziranih napitaka.

Priprema i serviranje hrane

Kod pripremanja jela potrebno je pokušati očuvati vrijedne sastojke, tj. ne izgubiti ih pripremom. Primjer za to je povrće i voće, koje pretjeranom termičkom obradom gubi vitamine i hranjive tvari. Stoga je važno u jelovniku koristiti svježe namirnice ako se one takve mogu konzumirati.

Za namirnice koje se termički obrađuju preporuča se kuhanje u malo vode ili na pari te pirjanje, ispred pečenja i pohanja u dubokim masnoćama. Oprezan treba biti s lako pokvarljivim namirnicama, tipa gljiva ili ribe i plodova mora i ne davati ih ako nismo sigurni u njihovu svježinu. žTakođer treba voditi računa o serviranju orašastih i zrnatih plodova koji u dobi do 3 godine mogu izazvati aspiraciju i gušenje ako se konzumiraju cijeli, zbog čega je preporuka usitniti ih i dodati hrani. Za ribu se preporuča da je filetirana, odnosno bez kostiju.

Jaja moraju biti termički obrađena, a izbjegavati valja i nekuhane kreme na bazi jaja. Za hranu je poželjno da su namirnice pripremljene u takvim kombinacijama da su poželjne za jelo, izgledom i okusom, što je pogotovo važno u dječjoj dobi.

 

Više pročitajte ovdje.

 

Ključne riječi

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije