Izaslanstvo EU-a u BiH objavilo je jučer ispravak formulacije o uvjetnom otvaranju pristupnih pregovora s BiH, uz objašnjenje da je takva preporuka već donesena te će se primijeniti čim se steknu uvjeti, piše Večernji list BiH.
- Željeli bismo objasniti kako Europska komisija “preporučuje” otvaranje pristupnih pregovora s BiH kada se dosegne nužni stupanj usklađenosti (s kriterijima EU-a) - stoji u objavi Izaslanstva na društvenoj mreži X. Dodaje se kako je formulacija “preporučit će”, koju je upotrijebila predsjednica Komisije, bila sadržana u ranijoj radnoj verziji izvješća o napretku BiH te da je ona u konačnom obliku izmijenjena u smislu da Komisija već “preporučuje” otvaranje pregovora pod navedenim uvjetima. U BiH je to dobilo politički epilog s međusobnim obračunima prema vladajućoj “trojki” jer se oko tih navoda u interpretiranju zapleo čelnik NiP-a Elmedin Konaković. On je, naime, koristeći prvotnu formulaciju napisanu u futuru dao prostora oporbi iz SDA i bliskim im javnim trabantima da, zapravo, izvješće prikažu kao neuspjeh.
Zaplet s komentarima
Nakon tih istupa Konaković je nastavio voditi rasprave na društvenim mrežama, čime se još dublje zakopavao u blato svađa. U konačnici ga je iz te situacije spasilo Izaslanstvo Europske unije sa sjedištem u Sarajevu objavljujući točnu verziju “wordinga” u završnome dokumentu izvješća o napretku Bosne i Hercegovine. Slijedi pravo pitanje - kako je uopće došlo do pogreške u Bruxellesu? To je rezultat, kako ekskluzivno doznaje Večernjak, utjecaja koji je u fotofinišu pokazao hrvatski premijer Andrej Plenković. Doista je pretposljednja inačica izvješća imala preporuku s konstrukcijom da “će Europska komisija preporučiti”, nekada u vrlo neizvjesnome roku, u budućnosti otvaranje pregovora s Bosnom i Hercegovinom. No, u završnoj inačici je stajalo “Europska komisija preporučuje” otvaranje pregovora s Bosnom i Hercegovinom čim se ispune i usklade određena pitanja. I upravo je takvo što, iako se čini kao igra riječi, osigurao upravo hrvatski premijer, tvrde upućeni izvori. Dapače, u jednome dijelu toga teksta također je podešen rječnik iz kojega se može zaključiti kako će Europska komisija, u svakom slučaju, dostaviti preporuku o otvaranju pregovora Europskome vijeću. Kako se BiH uvijek nalazi u nekoj vrsti doigravanja, sportskim žargonom - ova zemlja je opet u “baražu”, a “superbaraž” će biti tek odluka Europskoga vijeća. No, da bi se došlo do te točke, bit će potrebno ispuniti točno određene uvjete, a o kojima je hrvatski premijer Andrej Plenković nedavno govorio na sastanku u Sarajevu kada je od sugovornika iz BiH tražio da isporuče određene reforme i rezultate kako bi prijatelji BiH, što su, uz Hrvatsku, ponajprije Slovenija, Italija, Grčka... mogli još snažnije lobirati za otvaranje pregovora. Za to će biti potrebno donijeti, kako se doznaje, pet zakona i potpisati sporazum s Frontexom, odnosno agencijom Europske unije za nadzor vanjskih granica. To se moglo već jučer skinuti s popisa, no na sjednicu Vijeća ministara nije došao resorni ministar Nenad Nešić. Naime, na prijedlog Ministarstva sigurnosti BiH, na dnevnom redu Vijeća ministara BiH trebao se naći nacrt osnova za vođenje pregovora i zaključivanje sporazuma između BiH i EU-a o aktivnostima Frontexa.
Na Bunozi velika odgovornost
Uz tu točku, Europska komisija inzistira da u nekoliko sljedećih mjeseci, a u svakome slučaju prije ožujka sljedeće godine, kada bi Europsko vijeće trebalo glasovati o otvaranju pregovora s Bosnom i Hercegovinom, bude prihvaćen Zakon o sudovima, zatim Zakon o sprječavanju sukoba interesa u državnim institucijama te Zakon o sprječavanju pranja novca. Uz to, traži se da vlasti BiH “isporuče” i izmjene Izbornoga zakona BiH koje se tiču uvođenja novih tehnologija i sprječavanja mogućnosti zloporaba u izbornome procesu. Ponovno će jednu od najvažnijih uloga u cijelome procesu imati Ministarstvo pravosuđa, kojemu je na čelu Davor Bunoza. On ističe kako je moguć dogovor oko sjedišta prizivnog odjela Suda BiH, oko čega se spore bošnjačka i srpska strana. - Zasad, koliko vidimo, sporno je i dalje sjedište, Istočno Sarajevo ili Banja Luka, da napravimo neki kompromis. U vezi s kaznenim nadležnostima, tu također pokušavamo usuglasiti stavove. Mislim da smo blizu. Također, još jedan reformski zakon koji ćemo uskoro “izbaciti” jesu izmjene i dopune Zakona o državnoj službi - kazao je ministar pravosuđa BiH. On je naveo kako je zadovoljan komentarima iz izvješća oko te oblasti iako je bilo prigovora vezano uz zakone o VSTV-u. - Smatram da je ključ da se taj zakon provede u praksi. Vidjeli ste da je VSTV napokon imenovao Odjel za integritet, koji se sada popunjava - istaknuo je Bunoza.
