U izvješću, koje prenosi BBC, ističe se kako je pogrešno i pesimistično razmišljanje po kojemu je brzi prelazak na čišće izvore energije skup. Zna se da su cijene plina skočile zbog sve veće zabrinutosti u pogledu globalne opskrbe energijom.
Važnost zaštite okoliša
Istraživači kako je jučer objavljeno u medijima smatraju da prelazak na obnovljive izvore energije sada ima ekonomskoga smisla zbog pada njihovih troškova. - Čak i ako spadate u skupinu onih koji negiraju klimatske promjene, trebali biste se složiti s onim što zagovaramo - rekao je BBC-ju profesor Doyne Farmer s istraživačkoga odjela Sveučilišta u Oxfordu, Oxford Martin. - Naš je zaključak da bismo trebali ići punom parom naprijed kada je posrijedi prelazak na zelenu energiju jer će nam to uštedjeti novac - rekao je. Rezultati izvješća britanskih znanstvenika temelje se na proučavanju povijesnih podataka o cijenama obnovljivih izvora energije i fosilnih goriva te načina na koji će se oni vjerojatno promijeniti u budućnosti. I ne samo kako bi uštedjeli nego bi se na ovaj način poboljšala i zaštita okoliša. Podaci o fosilnim gorivima sežu više od stotinu godina unatrag, počevši od 2020. i ukazuju na to da se nakon uračunavanja podataka o inflaciji i volatilnosti tržišta cijena nije mnogo promijenila. Obnovljivi izvori energije postoje tek nekoliko desetljeća, pa je nešto manje podataka o njima. No, kontinuirana poboljšanja tehnologije znače da su troškovi solarne energije i energije vjetra brzo pali po stopi koja iznosi gotovo 10 posto godišnje. Kada je BiH u pitanju i tzv. zelena energija, Elektroprivreda HZ HB jedna je od prvih koja je u vezi s ovim pitanjem napravila pomake. Energija vjetra i sunca, u cilju korištenja obnovljivih izvora energije i očuvanja okoliša, među prioritetima su ovoga javnog poduzeća.
Osim Elektroprivrede u BiH i mnoga mala i srednja poduzeća počela su razmišljati ekološki. U BiH imamo primjere tvrtki koje uvode ekostandarde kojima se poboljšavaju sustavi, prije svega grijanja, korištenja električne energije, utopljavanja zgrada, pravilnoga odlaganja otpada, reciklaže, posebice od nekih materijala. Iako je u BiH za sada još sve na pojedinačnim inicijativama i idejama poduzetnika, dobri primjeri iz europske i svjetske prakse kada je zaštita okoliša u pitanju, ali i uporaba obnovljivih izvora energije, trebalo bi slijediti sve više. Osim inicijativa pojedinaca, i predstavnici vlasti, posebice resornih ministarstava, pogotovo u posljednje vrijeme rade na dokumentima koji će ubuduće pomoći i potaknuti razvijanje svijesti o važnosti i potrebi zaštite okoliša. Edukacija je u svemu vrlo važna, najprije učenje od vrtića, zatim učenje u osnovnim i srednjim školama o ekologiji i važnosti zaštite okoliša koje je višestruko i korisno jer će se djeca, učenici nakon primljena znanja u svojim sredinama tako i ponašati. Obrazovanje u ovom smjeru u budućnosti će doprinijeti boljoj zaštiti životne sredine, očuvanju zelenih površina, sadnji drveća i sadnica kako bi zelene oaze i u gradovima bile prepoznatljive, razvrstavanje otpada... Očekivanja znanstvenika s Oxforda prema kojima će cijena obnovljivih izvora energije nastaviti padati temelji se na takozvanom “probabilističkom” uzorkovanju kod kojega se koriste podaci o tome kako su golema ulaganja i ekonomije razmjera (ekonomija veličine opadanja jediničnih troškova ili prosječnih ukupnih troškova s porastom obujma proizvodnje) utjecale na to da druge slične tehnologije postanu jeftinije. - Naše najnovije istraživanje pokazuje da će povećanje ključnih zelenih tehnologija nastaviti snižavati njihove troškove, a što se brže sve to bude odvijalo, više ćemo uštedjeti - kaže dr. Rupert Way, glavni autor izvješća sa Smith School of Enterprise and Environment.
Novi energetski projekti
Vjetar i solarna energija već sada su najjeftinija opcija za nove energetske projekte, ali i dalje su prisutna pitanja o tome kako na najbolji način pohraniti energiju i uravnotežiti mrežu kada promjene vremenskih uvjeta rezultiraju padom proizvodnje obnovljivih izvora, prenijeli su jučer mediji istraživanje znanstvenika istraživačkoga odjela Sveučilišta u Oxfordu, Oxford Martin.
Godine 2019. Philip Hammond, tadašnji ministar financija, pisao je premijeru da će cijena postizanja neto nulte emisije stakleničkih plinova do 2050. u Ujedinjenom Kraljevstvu iznositi više od milijardu funti. Prema ovom izvješću, vjerojatno su troškovi precijenjeni i odvratili su vlasti od ulaganja. Britanski stručnjaci, kako je objavljeno, kažu i da su predviđanja Međuvladina povjerenstva za klimatske promjene (IPCC), prema kojima će troškovi održavanja rasta globalne temperature ispod 2 Celzijeva stupnja odgovarati gubitku BDP-a do 2050., bila previše pesimistična. Prijelaz na obnovljive izvore energije vjerojatno će se pokazati kao “neto ekonomski benefit”. Istraživanje je objavljeno u časopisu “Joule” i rezultat je suradnje između Instituta za novo ekonomsko razmišljanje pri Oxford Martin School, Programa Oxford Martin o postugljičnoj tranziciji, Smith School of Enterprise & Environment koja djeluje pri Sveučilištu Oxford i SoDa Labs Sveučilišta Monash.•
Otvori KEKS Pay
