Prosinac bi, uz malo sreće, ali i napora s bosanskohercegovačke strane, mogao biti mjesec koji će konačno donijeti korak naprijed na europskom putu BiH, a ako Europsko vijeće odobri kandidacijski status za BiH, otvorit će se nove perspektive za ekonomsku i društvenu zbilju BiH, ali će pred nadležne doći i cijeli niz novih obveza, piše Večernji list BiH.
No, prednosti su iznimno visoke, a samim time raste i potreba usklađivanja svih razina vlasti u kontekstu ispunjavanja prioritetnih reformi.
Prekretnica
Jasno je kako BiH, kao potencijalni kandidat, već sada ima priliku koristiti programe i fondove koje na raspolaganju imaju i zemlje kandidatkinje, no, ako bi i počela s aktivnijim napretkom prema Europskoj uniji, s vremenom bi joj se otvaralo više prilika, posebice iz okvira financijskog instrumenta IPA III, koji je konkurentniji i nagrađuje rezultate.
IPA III, podsjećamo, vrijedna je 14 milijardi eura, no, isto tako, riječ je o mehanizmu koji nema unaprijed alocirane iznose sredstava po državama, već količina sredstava ovisi isključivo o kvaliteti pripremljenih projekata, ali i spremnosti svake od zemalja da unutar svojih struktura ispuni zahtjevne uvjete koje postavlja Unija. Strukturni kohezijski fondovi još su nam uvijek daleko, tako da je potrebno učiniti sve kako bismo iskoristili sve ono što nam se kao potencijalnom kandidatu već sada nudi, a nudit će se i više ako dobijemo status kandidata u prosincu.
Glasnogovornik Izaslanstva Europske unije i Ureda posebnog predstavnika Europske unije u Bosni i Hercegovini Ferdinand Koenig u izjavi za Večernji list objasnio je kako, što se tiče pretpristupnog financiranja, EU ne pravi razliku između kandidata i potencijalnih kandidata. Podsjeća kako je politika EU-a proteklih nekoliko godina bila svih šest partnera sa zapadnog Balkana tretirati jednako u pogledu pristupa projektima, programima, fondovima i drugim inicijativama EU-a.
- Međutim, kako zemlja napreduje na putu prema EU i provodi reforme, dobiva i više prilika za korištenje pretpristupnih fondova, posebice iz okvira IPA III, koji je konkurentniji i nagrađuje rezultate - naveo je Koenig, dodavši kako je u priopćenju o proširenju navedeno da je Komisija spremna na dodatnu suradnju s Bosnom i Hercegovinom kako bi pomogla u tom pogledu. Iz Izaslanstva Europske unije su se osvrnuli i na samu preporuku Europske komisije da se Bosni i Hercegovini dodijeli kandidacijski status, naglasivši kako to predstavlja važnu prekretnicu za ovu zemlju na njezinu europskom putu te je istodobno i jasna poruka žiteljima da je budućnost Bosne i Hercegovine u Europskoj uniji.
Koenig ističe i kako je kandidacijski status znak da zemlja napreduje na svom putu prema EU, ali je ujedno i poticaj da se učini više na provedbi planiranih reformi.
Dodaje i kako je preporuka Europske komisije za dodjelu kandidacijskog statusa Bosni i Hercegovini dana uz razumijevanje da se poduzima niz koraka na jačanju demokracije, funkcionalnosti državnih institucija, vladavine prava, borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala, jamstava slobode medija i upravljanja migracijama u zemlji - svi koraci koji su jasno potrebni za daljnji napredak. - Očekujemo da BiH u potpunosti iskoristi zamah kako bi se ispunile težnje građana i građanki BiH za reformama koje će dovesti do članstva u EU, jasna je poruka iz Izaslanstva Europske unije u Bosni i Hercegovini.
Proces pregovora
Ako BiH u prosincu dobije status kandidata za Europsku uniju, to ne znači da odmah mogu početi i pregovori.
Primjerice, Republika Hrvatska dobila je status službenog kandidata za punopravno članstvo u Europskoj uniji na zasjedanju Europskog vijeća u Bruxellesu 18. lipnja 2004. godine, dok su pregovori formalno počeli 3. listopada 2005. godine. A i sam proces pregovora je, nakon uvođenja revidirane metodologije za pristupne pregovore u veljači 2020. godine, organiziran tako da je 31 poglavlje podijeljeno u šest tematskih klastera: temeljna pitanja, unutarnje tržište, konkurentnost i inkluzivni rast, zelena agenda i održiva povezanost, resursi, poljoprivreda i kohezija te vanjski odnosi.
Pregovori po svakom klasteru otvaraju se u cijelosti nakon što zemlja ispuni uvjete za otvaranje, a svako poglavlje obrađuje se pojedinačno s obzirom na njegovo provizorno zatvaranje, uz opasku da se pregovori o temeljnim pitanjima prvi otvaraju i posljednji zatvaraju. Pritom je važno za naglasiti kako bi, ako je ostvaren zadovoljavajući napredak po reformskim prioritetima, to trebalo dovesti do bližeg povezivanja BiH s Europskom unijom kroz ubrzanu integraciju i povećana ulaganja i financiranje, a takvo što posebno bi osjetila poslovna zajednica. •
