Uroš Vukić, projektni menadžer Udruge "Misli dobro"

Pravilnik o cijenama lijekova treba mijenjati u korist građana

24.04.2022.
u 13:44

Građani u BiH plaćaju najskuplje lijekove u regiji, pokazala je provedena analiza njihovih cijena, piše Večernji list BiH. Tako, prema ranijim podacima, primjerice, za lijek ribociklib građani u BiH izdvajaju čak 1600 maraka više nego oni u Srbiji te se, kada zbrojite cijene dvije do tri kutije, dolazi do ogromnih iznosa.

Ujednačeno tržište

Da tržište lijekova u BiH mora biti ujednačeno, zbog čega je nužno i da FBiH slijedi potez Republike Srpske koja je još lani snizila marže, što bi za rezultat imalo niže cijene lijekova, zaključak je okruglog stola koji je organizirala Udruga građana "Misli dobro". Uroš Vukić, projektni menadžer ove udruge, kazao je kako je Republika Srpska maloprodajnu maržu na lijekove s 20 snizila na 18 posto, a veleprodajnu s osam na šest posto. - Na priču u vezi sa smanjenjem cijena lijekova jedino je reagirala Republika Srpska snizivši marže, dok se u Federaciji BiH cijene čak razlikuju od županije do županije. U FBiH maloprodajna marža na lijekove iznosi 25 posto, dok je veleprodajna marža osam posto. Za tržište BiH, koje se predstavlja kao jedinstveno, to nije normalno, a razlika u maloprodajnoj marži od sedam posto otvara mogućnost za manipulacije - upozorio je Vukić, piše Glas Srpske. Dodao je kako je inicijativa za izmjenu propisa koji se odnosi na visinu veleprodajne i maloprodajne marže na lijekove upućena Vijeću ministara BiH i Agenciji za lijekove te podsjetio da je Nadzorni odbor nad primjenom pravilnika o načinu kontrole cijena, načinu oblikovanja cijena lijekova i načinu izvještavanja o cijenama lijekova u BiH prihvatio inicijativu Udruge "Misli dobro". - Očekujem da će se već idući tjedan inicijativa naći na stručnom vijeću Agencije za lijekove - naveo je Vukić. Kako je ranije kazao, ovom inicijativom ne traže ništa što već ne postoji u regiji. - BiH je do 2017. godine bila jedina zemlja koja uopće nije imala pravilnik o cijenama lijekova te su veletrgovci i maloprodajni lanci ljekarni na tržištu radili što su željeli. Poslije pet godina mislimo da je vrijeme da se pravilnik mijenja - rekao je Vukić, dodajući kako je nužno da se ovaj put pravilnik mijenja u korist građana, a ne farmaceutske industrije.

Rada Amidžić, predsjednica Farmaceutskog društva RS-a, kazala je kako su niže ulazne cijene lijekova početna točka kako bi uopće moglo doći do sniženja cijena lijekova u Bosni i Hercegovini, točnije do izmjena pravilnika. - Cilj je da se postojeće cijene spuste na neku realniju razinu kako bismo bili u rangu sa zemljama u okruženju, ali da ne dođe do poremećaja u opskrbi lijekovima - kazala je Amidžić, dodajući da je, uz izmjene pravilnika, nužna izmjena PDV-a, kao i carinskih stopa.

Kolike su cijene lijekova, najbolje pokazuju podaci prikazani u ranijim analizama. Primjera radi, na lijeku čija je cijena 1000 maraka ljekarna u Republici Srpskoj može zaraditi 200 KM, dok one u Federaciji zarade 250 KM, u Hrvatskoj 100, Crnoj Gori 180, a u Srbiji zarade svega 15-ak KM. Kako je pokazalo istraživanje, devet od trinaest promatranih najprodavanijih lijekova u BiH najskuplje je u regiji, zbog čega su najodgovornije sve razine vlasti.

Najviše poskupjeli

Podsjetimo, veća poskupljenja u BiH bilježe se od početka pandemije, a najviše su poskupjeli suplementi, odnosno dodaci prehrani, vitamini, a potom su počeli poskupljivati i lijekovi koji dolaze na tržište u BiH, ističu iz Centra za zaštitu potrošača i razvoj zajednice "Don" u Prijedoru. Izvršna direktorica Murisa Marić kaže kako većina ljekarni poskupljenja pravda povećanjem nabavnih cijena, ali s pravom bi se, kako navodi, dalo postaviti i pitanje je li to baš tako.

Pandemija je dovela do rasta vrijednosti uvoza, ali i izvoza lijekova u BiH. Prema podacima Uprave za neizravno oporezivanje BiH, tijekom prošle godine u Bosnu i Hercegovinu uvezeno je 7,562.426 kilograma lijekova ukupne vrijednosti 544,646.185 KM. - Tijekom prošle godine najviše je lijekova stiglo iz Njemačke, i to 1,078.040 kilograma u vrijednosti od 102,261.386 KM. Slijedi uvoz iz Slovenije, i to 389.487 kilograma u vrijednosti od 78,830.547 KM te Francuske - 502.220 kilograma za iznos od 50,971.981 KM - podaci su Uprave za neizravno oporezivanje. Tijekom 2020. godine u BiH je stiglo 6,754.086 kilograma lijekova ukupne vrijednosti 523,441.148 KM. S druge strane, tijekom prošle godine iz Bosne i Hercegovine izvezeno je 1,610.445 kilograma lijekova vrijednosti 136,215.339 KM. - U istom razdoblju 2020. godine iz BiH je izvezeno 1,775.080 kilograma lijekova u vrijednosti od 130,434.626 KM - stoji u ovim podacima. Najviše smo lijekova prošle godine izvezli u Rusiju, i to 868.799 kilograma u vrijednosti od 81,339.899 KM. - Nakon Rusije slijedi izvoz u Srbiju, i to 436.245 kilograma ukupne vrijednosti od 28,960.452 KM - stoji u podacima UNO-a BiH.

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije