Hrvatski premijer Andrej Plenković posjetio je BiH tek tri dana nakon što su vlasti RS-a donijele zaključke o namjeri prijenosa nadležnosti s države na entitet, a dva dana uoči nastavka razgovora o izbornim reformama između hrvatske i bošnjačke strane uz posredovanje administracija SAD-a i EU-a. Povratak na izvorni Dayton, kako ga eufemistički krste u RS-u, odnosno zahtjev Hrvata da ih Bošnjaci trebaju prestati preglasavati i provoditi majorizaciju, predstavljaju svojevrsni završni politički čin sukobljavanja dvaju procesa koji se usporedno odvijaju od okončanja rata - srpskog secesionizma i bošnjačkog unitarizma koji prijeti novom eskalacijom. Hrvatska kao prvi zapadni susjed, članica EU-a i NATO saveza, ali i zbog odgovornosti prema Daytonskom mirovnom sporazumu, te odredbama vlastitog Ustava u pogledu zaštite bh. Hrvata, protivi se podjelama te smatra kako je, kao najvažniji prvi korak za stabiliziranje stanja, potrebno postići svojevrsno primirje između Bošnjaka i Hrvata poštenim dogovorom oko Izbornoga zakona.
"To shvaća i Izetbegović. Postoje različiti modeli i rješenja, no važno je zadržati slovo i duh Daytona, što nikada do 2006. godine nije dolazilo u pitanje. To znači da Hrvati biraju svoje legitimne predstavnike u najvišim tijelima vlasti. Takav džentlmenski dogovor između Bošnjaka i Hrvata bi popravio međusobne odnose i omogućio bi da institucije funkcioniraju", rekao je Plenković na konferenciji za novinare u Sarajevu nakon susreta s predsjedateljem Vijeća ministara BiH Zoranom Tegeltijom, piše Večernji list BiH.
Mostar kao primjer
U tri navrata do sada, a prvi put se to dogodilo 2006. godine, za hrvatskoga člana BiH Predsjedništva dominantno glasovima Bošnjaka izabran je Željko Komšić. Tada je bio član SDP-a BiH, političke stranke koju su američki diplomati tada karakterizirali kao bošnjačku stranku s višenacionalnim vodstvom. Ponovno je na tu funkciju, nasuprot željama većine hrvatskih birača, biran na općim izborima 2010. godine nakon čega je napustio SDP BiH te osniva vlastitu stranku Demokratsku frontu (DF). Ponovno se kandidirao za hrvatskog člana Predsjedništva 2018., ali je ovoga puta izabran uz logistiku vodeće bošnjačke stranke SDA. No, nije samo Komšić razlog brige Hrvata u BiH, nego je to i činjenica da su bošnjačke stranke potpuno nezakonito ovladale Središnjim izbornim povjerenstvom (SIP) zemlje, koje bi moglo sljedeće godine u slučaju nepostizanja dogovora oko izmjene Izbornoga zakona po presudi "Ljubić" arbitrirati hoće li probošnjačke stranke izbaciti hrvatske i iz izvršne vlasti u entitetu Federaciji BiH, što bi posve sigurno dovelo do dodatnog elektriziranja odnosa Bošnjaka i Hrvata. Do kraja tjedna u Sarajevo u tome kontekstu ponovno se vraćaju američki i europski posrednici, posebni izaslanik State Departmenta za izbornu reformu Matthew Palmer i direktorica za Europu i Aziju u Službi za vanjsko djelovanje EU-a Angelina Eichhorst. Oni su ranije podržali stav Venecijanske komisije, stručnog tijela Vijeća Europe, da se pri izboru članova Predsjedništva BiH i Doma naroda državnog Parlamenta izbrišu konstitutivni narodi iz Ustava iz Daytona koji su potpisali predsjednici Franjo Tuđman, Alija Izetbegović i Slobodan Milošević. Takvome stavu se oštro protive hrvatski predstavnici iz BiH. Po njihovim tvrdnjama, to bi predstavljalo najdrastičniju izmjenu Daytonskog mirovnog sporazuma te bio uvod u potpuno obespravljivanje ovoga naroda za što je odškrinuta mogućnost izbornim reformama iz 2000. tzv. Barryjevim pravilima međunarodne zajednice kada se omogućilo brojnijim Bošnjacima da mogu preglasavati Hrvate. Hrvatski je premijer, iako diplomatskim, ali prilično jasnim tonom dao do znanja kako službeni Zagreb upravo inzistira na odredbama iz Daytona koje jamče jednakopravnu poziciju sunarodnjaka u BiH. "Hrvatska poštuje Daytonski sporazum, znamo kako je teško do dogovora u njemu došlo, zato ćemo i na tom tragu ponoviti naš interes za ravnopravnošću Hrvata u BiH, kao najmalobrojnijeg konstitutivnog naroda. Mi želimo da Hrvati budu ravnopravni i da imaju legitimne predstavnike u vlasti", kazao je Plenković. Upravo je naveo Mostar kao grad u kojemu su provedeni izbori prvi put nakon 12 godina i u kojemu, iako nešto brojniji, Hrvati ne mogu dominirati Bošnjacima zbog odredbi izbornih propisa, ali i Statuta koji jamči paritet u vlasti. U ovome je gradu popodne razgovarao s čelništvom Hrvatskog narodnog sabora BiH, a glavna tema bila je izborna reforma. Čelnik HNS-a BiH Dragan Čović izrazio je optimizam kako je moguće postići dogovor o izbornoj reformi ako postoji politička volja. Zajedno s izaslanstvom, Plenković je u Sarajevu održao sastanke s Vijećem ministara, vodstvom Parlamenta BiH, vjerskim vođama kardinalom Vinkom Puljićem, reisom Huseinom Kavazovićem i mitropolitom Hrizostomom. Posjetio je i HKD Napredak te položio cvijeće na most prvim žrtvama Olgi i Suadi. U Mostaru se pak poklonio poginulim braniteljima HVO-a te održao sastanak s čelništvom Hrvatskog narodnog sabora BiH. Hrvatski premijer je komentirao i poteze vlasti Republike Srpske oko osporavanja nadležnosti države, koje su im prvotno i dodijeljene Ustavom iz Daytona koji je u tome dijelu ostao nepromijenjen do danas. "Smatramo da, bez obzira na ove zaključke u NS-u RS-u, moramo vidjeti koliko je ovo manevar, a koliko stvarna želja. Hrvatska je protiv bilo kakvih separatističkih i secesionističkih zahtjeva", rekao je Plenković.
Nemaju svoj entitet
Zanimljivo je kako upravo takav scenarij slabljenja države najmanje odgovora Hrvatima u BiH jer nemaju svoj entitet te bi dodatno osnažio podjelu zemlje, ali i poziciju Srba u Republici Srpskoj, odnosno Bošnjaka u Federaciji BiH koji bi onda zbog brojnosti imali dominaciju u oblasti obrane, sigurnosti, pravosuđa, sustava prikupljanja poreza. Za hrvatskoga premijera recept za BiH je formula zapisana u Daytonu. "Na početku sam rekao da poštujemo cjelovitu BiH. Jedna država, dva entiteta i tri naroda. Željeli bismo da institucije BiH budu funkcionalne i da su svi aktivni kako bi donosili odluke koje se tiču građana. Razumijemo da su sada aktualni razgovori oko Izbornog zakona. Želimo da država dobro funkcionira i da se poštuje Daytonski sporazum. Mi stalno govorimo da do dogovora treba doći među političkim strankama i institucijama BiH", rekao je Plenković. Svjestan je da sadašnje stanje ne ohrabruje, o čemu govori podatak i bosanskohercegovačke statistike kako je u ovoj godini iz zemlje samo u Sloveniju otišlo raditi 16.000 radnika. "Moj je dojam da su danas svi akteri svjesni situacije i da za bh. građane ovo nije konstruktivno. Svi moraju napraviti korak naprijed jer to šalje dobru poruku međunarodnim medijatorima", poručio je hrvatski premijer. Strategija je i međunarodnih dužnosnika pokušati ojačati odnose Hrvata i Bošnjaka u Federaciji BiH, što je i jedna od sukreatorica Daytonskog mirovnog sporazuma Madeleine Albright ocijenila ključnim za opstanak Bosne i Hercegovine. No, tome se uvelike suprotstavlja politika stranaka iz Sarajeva koje nastoje ostvariti dominaciju nad Hrvatima. Isto to političko Sarajevo zamjera hrvatskoj politici u BiH bliskost sa srpskom stranom u BiH. Predsjedatelj Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija, koji je predstavnik SNSD-a Milorada Dodika, ocijenio je Hrvatsku prijateljskom zemljom čiji su politički i ekonomski odnosi dobri. "U fokusu sastanka bili su ekonomski odnosi i konstatirano je da su na vrlo visokoj razini. Hrvatska spada u tri najvažnija vanjskotrgovinska partnera BiH, a obujam trgovine s RH je više od 10 posto. Veliki pad u razmjeni iz 2020. godine smo nadoknadili u prvih 10 mjeseci ove godine i očekujemo da će naša razmjena premašiti 2 milijarde eura", rekao je Tegeltija. On je, kao i predstavnici Hrvatske, podržao prometno povezivanja s dovršetkom izgradnje mosta kod Gradiške, kao i povezivanja plinovoda dviju država na njezinu jugu. Vjerojatno trenutačno najteže pitanje za obje zemlje predstavlja odlagalište nuklearnoga otpada. Predsjedatelj Tegeltija pri tome je zatražio da Hrvatska zatraži novu lokaciju za odlagalište, doznaje se. Posjetom Sarajevu i Mostaru hrvatski premijer je poslao umirujuće poruke oko srebreničkog genocida te je gotovo stao u obranu predsjednika Milanovića. "Službeni stav Hrvatske o genocidu u Srebrenici je jasan i nepromjenjiv. Mislim i da je predsjednik Milanović uspio obrazložiti što je tada htio reći", rekao je Plenković.•
