Od Brčkoga do Dervente područje je Bosanske Posavine od oko 120 km duž rijeke Save. Na tom su prostoru tri franjevačka samostana, u Dubravama, Tolisi i samostan Plehan. Samostan Plehan smješten je na istoimenom brežuljku udaljenom 10-ak km jugoistočno od Dervente. Plehanski kraj izniman je po svojoj ljepoti, krajoliku i povijesti.
Četiri projekta
U posljednjem ratu, nažalost, s tog su područja protjerani svi Hrvati, a područje je opustošeno. Tek oko 2000. počeo je ozbiljniji povratak. Franjevci su se prvi vratili, a s njima dolaze i povratnici, čiste svoje kuće, neki i ostaju. Neumorni fratri ostaju uz svoj povratnički puk i žele mu ponovno udahnuti život. Gvardijan i župnik fra Anto Tomas, koji je i u ratnim godinama obnašao istu službu, na Plehanu djeluje zajedno s još četiri subrata: fra Franjom Daliborom Stjepanovićem, ekonomom, župnim i samostanskim vikarom te voditeljem projekta Terapijska zajednica “Izvor”, fra Filipom Zubakom, umirovljenim profesorom matematike i fizike, fra Kazimirom Rehlickim, koji ove godine slavi 60 godina misništva, i s fra Ivanom Ćurićem, umirovljenim svećenikom. Bogatu povijest plehanskoga kraja teško je sažeti. Fra Anto Tomas, gvardijan i župnik, kroničar, knjižničar i kustos muzeja, uvijek otvoreno progovara o svim teškim vremenima, pa i tragičnim događajima.
- U drugoj polovini 19. st. počinje se graditi samostan na Plehanu koji je službeno uspostavljen 1875., proširen je 1882. te je u njemu tada smješteno Franjevačko filozofsko sveučilište. Novi samostan s galerijom umjetnina, arhivom, knjižnicom i muzejom etnografskih predmeta izgrađen je 1932. i u njega je uklopljen i dio staroga. Crkva je podignuta 1902. No, sve to što se od druge polovine 19. st. do 1992. gradilo – nestalo je u ratu. Još u izbjeglištvu, 1993., počelo se promišljati što dalje i kako s Plehanom. Kao gvardijan tada sam odobrio rad na četirima projektima očekujući povratak u Bosansku Posavinu - kaže fra Anto napominjući kako je riječ o projektima: “Plehan - ponovno rađanje/Plehan - vjersko-kulturni centar”, “Kruh sv. Ante”, “Dom za ratne invalide Bosanske Posavine” te “Centar za rehabilitaciju i odgoj djece ‘Zlatni cekin’”.
Novi život Plehana
Od svih njih, s onu stranu rijeke Save za sada djeluje samo “Zlatni cekin”, dok je ugašen Dom za invalide, a s ostalim dvama projektima prešli su na Plehan.
Projekt “Plehan - ponovno rađanje” zamišljen je kao vjersko i kulturno središte sa samostanom, crkvom, muzejsko-galerijskim prostorom, lapidarijem i knjižnicom. Do sada je izgrađena crkva, čije je unutarnje uređenje pri kraju, kapela sv. Ivana i župne prostorije.
Također je napravljen je i muzejsko-galerijski prostor s knjižnicom, ali nije dovršen. – Budući da su izvedeni samo konstrukcijski i betonski radovi do krova, još nismo u mogućnosti prenijeti umjetnička djela iz Slavonskog Broda. S dovršetkom prostora prenijet ćemo ih jer nisu u uvjetnim prostorima pa ćemo istodobno spriječiti njihovo daljnje propadanje. Planirana je i gradnja samostanske zgrade jer je sadašnji samostan zapravo adaptirana gospodarska zgrada koja je pretijesna i neprikladna za stanovanje - kaže Anto. Ujedno poziva sve koji žele da se pridruže i potpomognu taj projekt. Župa sv. Marka evanđelista trenutačno ima 73 vjernika u 42 kućanstva. Prošle godine u župi je kršteno jedno dijete.
Otvori KEKS Pay
