Kako se približava datum kada će Središnje izborno povjerenstvo BiH raspisati izbore za listopad ove godine, administracija SAD-a odlučila je iskoristiti svoje “najvažnije snage” te u zemlju ovoga tjedna stiže direktor Odjela za južnu i središnju Europu u State Departmentu Matt Palmer koji je na tom mjestu naslijedio Briana Hoyta Yeea, piše Večernji list BiH. Palmar dolazi kako bi pokušao posredovati u postizanju dogovora o izmjenama Izbornoga zakona BiH bez kojega neće biti moguće provesti izborne rezultate. Trebalo bi održati sastanke s najvažnijim političkim dužnosnicima čija je suglasnost od presudnog značenja za provedbu ovoga dogovora. Prije svega, riječ je o hrvatskim i bošnjačkim strankama. Ovom posjetu prethodili su susreti u Washingtonu zamjenika ministra vanjskih poslova BiH Josipa Brkića s više američkih dužnosnika.
Posljednje upozorenje
Kongresnica Claudia Tenney sastala se Brkićem, a njima su se pridružili i predsjednik Nacionalne federacije američkih Hrvata (NFCA) Steve Rukavina, voditelj javnih poslova NFCA Joe Foley i savjetnik za politička pitanja Veleposlanstva u Washingtonu Saša Kragulj. Tom je prigodom kongresnica Tenney istaknula kako će ostati snažan zagovornik američkog angažmana u regiji te “pomagati da se čuje multietnički politički glas u cijeloj BiH”. Kao svojevrsna prethodnica dolasku američkih dužnosnika, a neki kažu i upozorenje političkim strankama, s obzirom na to da nema nikakva napretka u pogledu izmjena zakona po presudi Ustavnoga suda BiH u predmetu “Ljubić”, uputili su američka veleposlanica Maureen Cormack i posebni predstavnik EU u BiH Lars-Gunnar Wigemark. Taj istup na blogu, kao i odluka Ustavnoga suda BiH u slučaju “Ljubić”, bili su uglavnom ignorirani ili nisu prenesene ključne poruke. Najprije, to je očekivanje EU i SAD-a da se provedbom presude trebalo zaštititi prava svih konstitutivnih naroda prigodom izbora izaslanika u Dom naroda, upozoravajući kako bi u suprotnom moglo doći do ozbiljne političke krize. Navodeći kako je ostalo svega nekoliko tjedana do raspisivanja općih izbora, Wigemark i Cormack, koji su posljednjih tjedana organizirali više sastanaka s vodećim bošnjačkim i hrvatskim političarima u BiH, istaknuli su kako je sve manje vremena za izmjene Izbornog zakona te su konstatirali kako nedostaje politička volja za kompromisom.
Nema nametanja
Pri tome su istaknuli kako stranci neće nametati rješenja, nego je do domaćih političara da se postigne dogovor. Upozorili su da je potrebna izmjena Izbornog zakona BiH. Ustavni sud naložio je brisanje odredbi Izbornog zakona jer su omogućavale manipulacije i preglasavanje Hrvata od brojnijih Bošnjaka te dovodio u nerazmjer vrijednosti glasova Hrvata u sredinama gdje ih živi najviše i sredinama gdje su u manjinskoj poziciji. Te odredbe su omogućavale da, primjerice, BPŽ, u kojem su ogromna većina Bošnjaci te tu živi tek 24 Hrvata, bira jednoga izaslanika u Dom naroda, jednako kao i PŽ u kojem je 36.000 Hrvata. To je razlika u vrijednosti glasa 1400 puta.
