- Posavina, ravna i zelena, rodna i plodna, željna je seljaka koji će ostati na zemlji i obrađivati ju. Kako bi spriječili zarastanje u korov, država ne smije dopustiti da mladi razmišljaju samo o odlasku. Mora stvoriti uvjete da poljoprivrednici od svog rada mogu osigurati pristojan život sebi i obitelji. Samo na taj način može zadržati mlade da ostanu u rodnom kraju jer dolazi vrijeme kada je za sjetvu ili žetvu gotovo nemoguće pronaći radnika za rad sa strojevima - istaknuo je Zlatko Mišković, poljoprivredni proizvođač iz Kostrča kod Orašja, piše Večernji list BiH.
Otkup domaće proizvodnje
Na njegovu primjeru uvjerili smo se da je u vrijeme žetve teško pronaći poljoprivrednike i privoliti ih na razgovor jer svi su u žurbi kako bi što prije skinuli ljetinu s plodnih posavskih polja. Ove godine nemaju sreću s vremenskim prilikama, što se odrazilo i na prinos pšenice. Kišno i prohladno vrijeme primoralo je Zlatka da prekine žetvu, a kratak odmor iskoristio je za otklon sitnih kvarova na kombajnu, pri čemu ima pomoć od 4-godišnjeg sina Marka. Nerado ističe kako ne bi želio svoje sinove vezati uz rad na zemlji. Dominik (8) i Marko (3,5 godina) njegovi su miljenici i upravo, kaže, zbog njih i njihove budućnosti upustio se u zahtjevan i neizvjestan posao poljoprivrednika. – Uložio sam velika sredstva u snažne strojeve, uzeo u zakup velike površine oranica, imam volje za rad, ali ne bih želio da krenu mojim putem. Radit ću dok mogu, ne gledajući na ulaganja, i osigurat ću da se školuju kako bi sebi na lakši način zaradili za budućnost - kaže Zlatko te ističe: - Država ne stoji iza poljoprivrede i nema nikakvih jamstava u proizvodnji. Ako želi dobro narodu, mora stati iza seljaka i jamčiti otkup i isplatu domaće proizvodnje. Mora poticati proizvodnju kako bi zadržala mlade ljude jer danas svatko može zabaciti torbu na ramena i sjesti u autobus prema zapadu - kaže nam. Zlatko obrađuje više od stotinu hektara zemljišta, a ova godina će, ističe, ostati upamćena po visokim cijenama obrade i niskim prinosima.
Bez otkupne cijene
Ističe da je ova godina nepovoljna za pšenicu, a sve je počelo s jakim proljetnim kišama i završava ponovno s kišom u jeku žetve. - Do sada ne pamtimo da se žetva obavljala na 15 - 17 stupnjeva. Kiše su nas otjerale s njiva i mogu reći da je rod slabiji skoro 30% u odnosu na prošlu godinu. Zasijao sam oko 40 ha pšenice, a vrijeme je prekinulo žetvu u punom zamahu i odrazit će se na kvalitetu - kaže Zlatko te naglašava da poljoprivrednike muči neizvjesnost oko otkupne cijene krušnog žita i još više šutnja mlinara i otkupljivača koji ne izlaze s ponudom cijene. Ističu da su otkupljivači i posebno mlinari dosta nekorektni jer njima je, kažu, domaća pšenica skupa pa uvoze jeftinu iz susjednih zemalja, a narodu prodaju kruh po paprenoj cijeni. Ogorčeni su na otkupljivače koji čekaju da preuzmu sve količine pšenice i tek tada će izaći s cijenom. Prema tvrdnjama posavskih poljoprivrednika, minimalna cijena za pokriće troškova bila bi oko 32 feninga. •
