Potreba oživljavanja Unske pruge za teretni i putnički promet jedna je od tri panel-diskusije okrugloga stola “Knin – sjecište željezničkih pravaca” održanoga u Kninu. U ime Uprave Željeznica FBiH o potrebi oživljavanja Unske pruge govorio je Samir Alagić, direktor bihaćkoga područja infrastrukture ŽFBH, predstavnica uprave ŽRS te gospodarstvenici, predstavnici lučkih uprava Splita, Zadra i Šibenika.
Ravnatelji lučkih uprava Šibenika, Zadra i Splita su na okruglome stolu “Knin – sjecište željezničkih pravaca”, potreba oživljavanja Unske pruge, u Kninu, bili izričiti u zahtjevu upućenome upravi HŽ infrastrukture da se željeznički pravac Knin – Bihać mora napokon otvoriti i uspostaviti teretni promet.
U ime uprave ŽFBH, ravnatelj bihaćkoga PI ŽFBH Samir Alagić je iskazao interes za otvorenje Unske pruge jer je njezinim jednostranim zatvaranjem od strane HŽ-a 17. svibnja 2010. godine, USŽ transportno izolirana.
– Zbog toga stagnira i ovdašnje gospodarstvo. Mi u Željeznicama FBIH držimo kako bi otvorenjem Unske pruge na njezinoj cijeloj duljini, dionici od Martin Broda do Knina koju održava Područje infrastrukture ŽFBiH Bihać, u duljini 99,8 km i Željeznica RS u duljini 19,6 km, prohodnoj i u redovitoj uporabi za promet teretnih i putničkih vlakova dizel-vučom, gospodarstvo ovoga dijela BiH oživjelo, kaže Alagić.
– Željeznicama se omogućuje da mogu prevoziti i do 500.000 tona različitih roba iz ovoga i drugih dijelova BiH. Predstavnici lučkih uprava Splita, Zadra i Šibenika su kazali kako godišnji promet roba u trima lukama iznosi između 3.500.000 i 4.000.000 tona, na što mi u Željeznicama FBiH smatramo da, kada bi se samo deset posto tog tereta usmjerilo na Unsku prugu, a prirodno su usmjereni na korištenje željezničkih usluga Unskom prugom, to bi iznosilo do 400.000 tona, kaže Alagić.
Željeznicama se otvaraju mogućnosti prijevoza između 900.000 i 1.000.000 tona roba iz čega je vidljivo da je potreba za otvorenjem Unske pruge opravdana.
