U sjedištu Europske komisije u Bruxellesu već su počeli pisati izvješće o Bosni i Hercegovini, kao i o drugim državama koje imaju aspiraciju postati članice Europske unije, a po svim očekivanjima, trebalo bi biti pozitivno, što ujedno predstavlja jasnu preporuku Europskome vijeću da na jednoj od svojih sljedećih sjednica dadne "zeleno svjetlo". A to znači otvaranje pregovora o članstvu u EU. Bosni i Hercegovini je na Zagrebačkome summitu 2000., a napose u Solunu 2003. dana jasna perspektiva članstva u Europskoj uniji, a tada je bila u društvu s Hrvatskom koja je prije deset godina ostvarila taj cilj, dok BiH još nije otvorila pregovore o članstvu. Do sada je BiH podnijela zahtjev EU, što je vrlo složen postupak koji se ne odvija preko noći. Kad država podnositeljica zahtjeva ispuni uvjete za članstvo, mora provesti pravila i propise EU-a u svim područjima. Zahtjev za članstvo mogu podnijeti sve zemlje koje ispunjavaju uvjete za članstvo. Riječ je o kopenhaškim kriterijima koji uključuju stabilnu demokraciju i vladavinu prava, funkcionalno tržišno gospodarstvo te prihvaćanje sveukupnog zakonodavstva EU-a, uključujući euro. U međuvremenu BiH je podnijela zahtjev, dobila "zeleno svjetlo" i trenutačno je u redu za otvaranje pregovora s EU-om. Prošle je godine otvaranje pregovora odobreno Sjevernoj Makedoniji i Albaniji, dok ga Srbija ima najdulje, a Crna Gora otišla je najdalje. U najlošijoj su poziciji BiH i Kosovo, koje još uvijek nema riješen ni pravni status. Do kraja godine očekuje se najznačajniji poguranac, a to je praktički odluka Europskoga vijeća o otvaranju pregovora. To je nedavno na Bledu posredno nagovijestio i prvi čovjek Europskoga vijeća Charles Michel, a za BiH je iznimno važno da iskoristi predstojeće razdoblje jer će nakon jeseni sva pozornost u Europi biti usmjerena prema izborima za Europski parlament, koji bi se u zemaljama članicama trebali održati sljedeće godine. Zato je važno ostaviti dobar dojam, pokušati staviti još koji štrihir u bilježnicu europskih diplomata koji mjere napredak u zemlji. Sam proces pridruživanja EU općenito ima povoljan utjecaj na države kandidatkinje. Usklađivanjem zakonodavstva, koje je jedan od temeljnih uvjeta koji države kandidatkinje moraju ispuniti kako bi postale članice EU-a, te su države podigle vlastite standarde u raznim područjima. S obzirom na određena nepomirljiva pitanja, ponajprije oko kopenhaških kriterija, a to su u slučaju BiH i presude koje se tiču političkog sustava, BiH bi mogla nakon otvaranja i zaključivanja pregovora prema 35 poglavlja iskoristiti jedno od pravila po kojima određena pitanja privremeno završava i gura u prijelazno razdoblje. Naime, ako država kandidatkinja smatra da do trenutka ulaska u EU, zbog opravdanih razloga, ne može u potpunosti prihvatiti i primijeniti pojedine propise EU-a, može u pregovorima zatražiti tzv. prijelazna razdoblja, odnosno dodatno vrijeme za usklađivanje vlastitog zakonodavstva s pravnom stečevinom EU-a, kao i njegovu provedbu i nakon pristupanja u članstvo EU-a. Nakon postizanja dogovora između Europske unije i države kandidatkinje o pojedinom poglavlju pregovora, uz ispunjenost preduvjeta za njegovo zatvaranje, ono se smatra privremeno zatvorenim. U slučaju pak uspješnog okončanja pregovora s Bosnom i Hercegovinom, slijedi ratifikacija u parlamentima ili odobrenje vlada ulaska svih 27 zemalja članica ili, ako ih bude više u tome trenutku, za BiH, a onda i potpisivanje pristupnog ugovora s EU-om.

Važna obavijest za umirovljenike: Mirovine stižu nešto kasnije