Svaki građanin Hrvatske u prosjeku dnevno uzme barem jedan lijek, a iz godine u godinu troši se sve više novca na lijekove.
U nedavno objavljenom izvješću HALMED-a (Hrvatske agencije za lijekove i medicinske proizvode) o potrošnji lijekova u 2024. godini stoji podatak da se u Hrvatskoj dnevno u prosjeku potroši više od 1.600 doza lijekova na tisuću stanovnika (konkretno - 1.638,81) na dan, a na lijekove je potrošeno 1.76 milijardi eura.
Ukupna potrošnja lijekova u 2024. godini bila je 6,37 posto veća nego prethodne 2023. godine, a od 2020. naovamo potrošnja je u prosjeku rasla oko 5,5 posto godišnje. Što se financijskih pokazatelja tiče, te je godine na lijekove potrošeno 13,3 posto više novca nego prethodne, također nešto više od prosječnog godišnjeg rasta u zadnjih pet godina koji je iznosio 12,2 posto, javlja N1.
Tri kritična sustava u nama
Daleko najviše troše se lijekovi koji djeluju na kardiovaskularni sustav (lijekovi za visoki tlak, zatajenje srca, aritmije i visoke masnoće, beta-blokatori, diuretici, antikoagulansi i slični) - u 2024. čak 602,94 doze dnevno na 1000 stanovnika. To je gotovo dvostruko više od drugih najtrošenijih lijekova, onih s učinkom na probavni sustav i mijenu tvari poput lijekova za dijabetes, protiv nadutosti, mučnine, zatvora, za bolesti jetre i žuči te sličnih, kojih je potrošeno 359,94 dnevnih doza na 1000 stanovnika.
Treći najčešće trošeni su lijekovi koji djeluju na živčani sustav (analgetici, antidepresivi, antipsihotici, anksiolitici, antiepileptici i slični) čija je potrošnja bila 215,24 dnevnih doza na tisuću stanovnika.
Četvrti najtrošeniji bili su lijekovi koji djeluju na krv i krvotvorne organe poput lijekova za razrjeđivanje ili zgrušavanje krvi, antitrombocitnih lijekova, lijekova za anemiju, leukemiju i sličnih. Njihova potrošnja bila je 132,43 dnevne doze na tisuću stanovnika.
S druge strane, najmanje se trošilo lijekova za liječenje infekcija izazvanih parazitima (1,05 dnevnih doza na 1000 stanovnika) i lijekova koji djeluju na kožu (0,81 dnevnih doza).
Najviše se koristi - vitamin D
Od ukupno potrošenih 1,76 milijardi eura, najviše - čak 706 milijuna eura, potrošeno je na lijekove za liječenje zloćudnih bolesti i imunomodulatore. Slijede lijekovi s učinkom na probavni sustav i mijenu tvari (177.9 milijuna eura) te lijekovi za živčani sustav na koje je potrošeno - 149,2 milijuna eura. Najmanje je potrošeno na lijekove za liječenje infekcija izazvanih parazitima, tek nešto više od dva milijuna eura. U 2024. godini, a otprilike isti podaci vrijede već duži niz godina, najkorišteniji lijek u Hrvatskoj bio je kolekalciferol, poznatiji kao vitamin D.
Ovo su deset najkorištenijih lijekova u Hrvatskoj prema dnevnim dozama na tisuću stanovnika:
- kolekalciferol (vitamin D) 125,84
- atorvastatin (za kolesterol) 79,61
- pantoprazol (za želučanu kiselinu) 66,73
- rosuvastatin (za kolesterol) 53,32
- acetilsalicilna kiselina (analgetik, Aspirin) 52,93
- diazepam (za smirenje) 41,53
- ramipril (za visoki tlak) 40,05
- furosemid (diuretik) 37,76
- amlodipin (za visoki tlak) 34,45
- ibuprofen (protuupalni lijek) 33,92
Prema podacima HALMED-a, oko 90 posto potrošnje lijekova bilo je na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO), a 93 posto ukupne potrošnje činili su lijekovi na recept.
Gdje je 'visok šećer', a gdje su 'slabi živci'
Podaci iz istog izvješća kažu da je u sedam županija (Osječko-baranjskoj, Šibensko-kninskoj, Vukovarsko-srijemskoj, Splitsko-dalmatinskoj, Istarskoj, Dubrovačko-neretvanskoj i Međimurskoj) te u Gradu Zagrebu najveća potrošnja lijekova za kardiovaskularni sustav, dok se u preostalih 13 županija najviše troše lijekovi koji djeluju na krv i krvotvorne organe. Zanimljivi su i podaci o tome koliko se u kojoj županiji potroši novca na pojedine lijekove.
U 14 županija građani najviše potroše na lijekove s učinkom na probavni sustav i mijenu tvari. Krajnje pojednostavljeno - tamo je visok šećer.
U pet županija - Varaždinskoj, Koprivničko-križevačkoj, Požeško-slavonskoj, Zadarskoj i Splitsko-dalmatinskoj najviše novca potroši se na lijekove za živčani sustav. U Brodsko-posavskoj najviše se potroši na lijekove koji djeluju na krv i krvotvorne organe, a u Primorsko-goranskoj na lijekove za liječenje zloćudnih bolesti.