Političke stranke iz BiH s bošnjačkim predznakom negativno su reagirale na sadržaj rezolucije kojom vladajuća većina u Hrvatskoj želi osnažiti položaj hrvatskog naroda u susjednoj zemlji.
Slična reagiranja u utorak su stigla iz stranka koje su dio vlasti, ali i onih iz oporbe.
Premijer vlade Federacije BiH Nermin Nikšić koji je i predsjednik Socijaldemokratske partije BiH (SDP BiH) u objavi na društvenoj mreži poručio je kako od trećeg entiteta ili nove izborne jedinice neće biti ništa.
Nikšićev komentar bio je usmjeren prije svega na izjave koje su nakon sastanka u Mostaru u ponedjeljak dali čelnici HDZ BiH Dragan Čović i Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorad Dodik.
Dodik je tada dao otvorenu potporu uspostavi nove izborne jedinice u BiH, a Čović Dodikovim zamislima o trenutačnom zatvaranju Ureda visokog predstavnika (OHR).
"S obzirom na očekivane i uobičajene predizborne poruke i manipulacije, potrebno je još jednom istaknuti nesporne istine i činjenice koje su nepromjenjive. Te činjenice su da od trećeg entiteta ili izborne jedinice nema ništa, kao ni od bilo kakvog separatizma. Isto vrijedi za Ured visokog predstavnika koji ostaje u punom, nepromijenjenom kapacitetu i ovlastima", poručio je Nikšić.
Najavljena konferencija o položaju konstitutivnih naroda u BiH
Iz Ministarstva vanjskih poslova BiH na čijem je čelu Elmedin Konaković, lider stranke Narod i pravda (NiP) koja je također dio vladajuće koalicije, u utorak su najavili kako će početkom kolovoza u Sarajevu organizirati međunarodnu konferenciju pod nazivom "Položaj konstitutivnih naroda i ostalih u institucijama BiH".
Cilj te konferencije je, kako su naveli, predstaviti objektivnu sliku zastupljenosti konstitutivnih naroda i ostalih u tijelima vlasti BiH te otvoriti argumentiranu raspravu o stvarnom stanju.
Poseban fokus bit će na "razmatranju činjenica koje se odnose na tvrdnje o neravnopravnosti Hrvata u Bosni i Hercegovini aktualizirane deklaracijom Hrvatskog sabora o osnaživanju političkog položaja Hrvata u Bosni i Hercegovini".
"Od posebne je važnosti da se pitanja jednakopravnosti svih građana i konstitutivnih naroda razmatraju kroz institucionalni dijalog, uvažavanje ustavnog poretka Bosne i Hercegovine i poštivanje principa jednakih prava, bez jednostranih političkih interpretacija koje ne odražavaju stvarno stanje", naveli su iz Konakovićeva ministarstva.
Iz Stranke demokratske akcije (SDA) koja je u oporbi, a ima ambicije vratiti se na vlast nakon listopadskih izbora, nakon otvaranja rasprave o deklaraciji u Hrvatskom saboru reagirali su izjavom u kojoj su ustvrdili kako je riječ o nedopustivom miješanju u unutarnje poslove druge države.
"Neprihvatljiv je pokušaj susjedne države da vlastitim rezolucijama uređuje ustavna pitanja i izmjene izbornog zakona u Bosni i Hercegovini. O tome se može odlučivati isključivo u Bosni i Hercegovini, po jasno predviđenim parlamentarnim procedurama", stoji u reakciji najveće bošnjačke stranke.
Naveli su i ocjenu kako bi uspostava posebne izborne jedinice u kojoj bi birači bili samo Hrvati bila protivna svim dosadašnjim presudama Europskog suda za ljudska prava kojima je potvrđena diskriminacija građana BiH u izbornom procesu.
Upozorili su i kako bi svaki pritisak na bošnjačku stranu da se ishode izmjene izbornog zakona sukladno sadržaju deklaracije bio "pogrešan put".
Iz SDA tvrde i kako su Bošnjaci a ne Hrvati u BiH izloženi diskriminaciji jer u državi na rukovodnim pozicijama sudjeluju sa 20 posto a čine polovicu stanovništva.
Hrvatski sabor u utorak raspravlja o Rezoluciji o osnaživanju političkoga položaja Hrvata u Bosni i Hercegovini koju predlaže Domovinski pokret, a o dokumentu bi trebao glasati u srijedu.
Otvori KEKS Pay
