Slovenci u Kaknju

Ostavili su neizbrisiv trag u Kaknju i BiH

01.02.2017.
u 08:00

Budući da živimo u vremenu u kojemu su migracije stanovništva svakodnevna pojava, a na migrante, posebice one koji dolaze iz ratom zahvaćenih područja, zbog vjerskih i kulturoloških razlika, vrlo često se gleda negativno, u BiH pomalo padaju u zaborav neke druge vrste migracija, odnosno doseljavanja karakterističnih za prošli sustav uređenja sad već bivše države.

Dekretom doseljeni

Na jedno od doseljavanja koje se dogodilo dekretom u svojoj knjizi, koja je tiskana nedavno, a bit će promovirana u četvrtak u Kaknju, podsjeća dugogodišnji novinar i publicist Raif Čehajić. Riječ je o knjizi o dolasku Slovenaca u Kakanj koja još jednom potvrđuje kako migracije mogu značiti i napredak, ekonomski i svaki drugi. 
“Slovenci u Kaknju - promotori zapadnjačke kulture” naziv je knjige u kojoj autor opisuje povijest dolaska Slovenaca u Kakanj, njihov doprinos razvoju gospodarstva, kulture i sporta, odnosno svih segmenata života i rada u Kaknju u koji Slovenci unose napredni, zapadnjački stil. Jedan od povoda pisanju knjige za koju sam autor kaže da je “spomenik Slovencima u Kaknju” je i 25. obljetnica osnivanja Udruženja građana slovenskog podrijetla “Jožef Šringer”. 
Publikacija je dio projekta strategije kulturne politike Zeničko-dobojske županije, koji je podržala i Općina Kakanj, a knjiga je svjetlo dana ugledala i zahvaljujući Gradskoj biblioteci u Kaknju.
Kroz priču o 26 uglednih obitelji Slovenaca, poput Adamčić, Bajc, Bloudek, Jenko, Lapajne, Majer, Mohorič, Martić, Pirc, Špringer, Traup, Tvrtković, Zakušek, Zuder i dr., koje su dekretom doseljene u Kakanj, autor donosi njihova obiteljska stabla te opisuje sudbine njihovih potomaka sve do današnjih dana. 
Mnogi od doseljenika su umrli, neki su se vratili u Sloveniju, a njihovi potomci dijele sudbinu ostalih stanovnika BiH koji su iz ove države otišli u potragu za poslom i boljim uvjetima življenja. Ma što se s njima događalo, Slovenci su ostavili neizbrisiv trag u povijesti Kaknja, da se jasno iščitati iz priča o obiteljima Slovenaca, njihovu radu i društvenom angažiranju u mjestu u koje su poslani po nalogu bivših komunističkih vlasti. Recenzent knjige akademik Juraj Martinović smatra da autor Čehajić uspijeva dočarati širu sliku društvenog života u ovom bosanskom rudarskom mjestu. Drugi pak recenzent prof. dr. Esad Delibašić knjigu smatra važnom s gledišta nacionalnog identiteta Slovenaca te kaže:

Pitanje identiteta

- Pitanje identiteta je jedno od najaktualnijih i najintrigantnijih pitanja suvremenog svijeta... Raif Čehajić elaborira “dolazak” građana slovenske nacionalnosti u Kakanj s gledišta interkulturalne komunikacije, odnosno plodotvorne identitetske interakcije u procesu konstituiranja identiteta.

Ključne riječi

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije