Nakon što je Večernji objavio kako je za prometnu revitalizaciju sjevernog dijela Bosne i Hercegovine od ključnog značaja gradnja novog mosta između BiH i Republike Hrvatske na području Brčkog, aktualizirano je i pitanje koje se tiče obveza s bh. strane kako bi ovaj projekt uopće mogao krenuti u realizaciju. Jasno je da je sanacija i rekonstrukcija postojećeg mosta iz austrougarskog razdoblja koji spaja Brčko i Gunju tek privremeno rješenje, uostalom, pitanje teretnog prometa drugačije je regulirano u Hrvatskoj, što znači da BiH mora napraviti iskorak kako bi priča oko novog adekvatnog mosta postala operativna, a usporedno s tim postavlja se i pitanje spajanja Brčkog i Tuzle autocestom, piše Večernji list BiH.
Dijelovi autoceste
Uvidom u trogodišnji plan poslovanja Javnog poduzeća Autoceste Federacije BiH vidljivo je kako se među pripremnim aktivnostima koje se odnose na natječajne procedure i realizaciju generacijskog projekta povezivanja Tuzle i Brčkog odnosno Tuzle i Orašja nalaze četiri LOT-a autoceste Orašje – Tuzla: LOT 1 Orašje – Distrikt Brčko, LOT 2 Distrikt Brčko te LOT 4b i 5 Tuzla – Čanići.
No, da bi se Brčko s Tuzlom i Orašjem spojilo autocestom, a ali i s planiranom autocestom Banja Luka – Beograd, nužno je donijeti prostorni plan Distrikta koji će definirati trase, a u tom kontekstom valja podsjetiti kako do sada nije bilo kompromisnog rješenja. Zbog toga je struka mišljenja kako bi politički predstavnici morali ubrzati postizanje dogovora oko navedenog pitanja kako bi Brčko spremno dočekalo realizaciju projekata koji bi podizali potencijale za gospodarski razvoj cjelokupnog sjevera i sjeveroistoka Bosne i Hercegovine. Tim više što bi ovaj spoj ili mreža autocesta ostvarila povezanost s paneuropskim koridorom 10 (Salzburg – Ljubljana – Zagreb – Beograd – Niš – Skoplje – Veles – Solun). Donošenjem prostornog plana omogućila bi se i realizacije projekta novog mosta kod Brčkog.
Istodobno, tematiku gradnje autoceste koja će povezivati Tuzlu, Brčko i Orašje s osobitim zanimanjem prate predstavnici lokalnih samouprava Posavske i Tuzlanske županije, odnosno gradova i općina koji imaju tradicionalno snažno gospodarstvo, jednim značajnijim dijelom izvozno orijentirano. Prolazak autoceste i prometna deblokada ovog dijela BiH, osim bržeg i sigurnijeg putničkog prometa, otvaraju i vrata europskih tržišta za poslovne subjekte s ovog područja, a to posljedično generira i daljnji gospodarski rast, povećanje zaposlenosti, ali i snažniji životni standard.
Vlada Federacije BiH svjesna je značaja projekata koji se odnose na prometnu infrastrukturu u Tuzlanskoj i Posavskoj županiji, u tom kontekstu valja podsjetiti kako se sredinom travnja Vlada upoznala s informacijama Federalnog ministarstva prometa i veza koje se odnose na izgradnju dionica koridora Vc i autoceste Orašje – Tuzla.
Tom je prilikom usvojena informacija o provedbi projekta "Izgradnja autoceste Orašje – Tuzla", dionice Orašje – Distrikt Brčko (LOT 1). Zaključkom je pružena suglasnost JP Autoceste Federacije BiH d. o. o. Mostar da bude provoditelj izrade projektno-tehničke dokumentacije i izgradnje za kompletnu trasu buduće dionice autoceste Orašje – Distrikt Brčko (LOT 1), do graničnog prijelaza Orašje, a u skladu s prostornim planom Posavske županije. Vlada Federacije BiH zadužila je javna poduzeća Ceste FBiH d. o. o. Sarajevo i Autoceste FBiH d. o. o. Mostar da sporazumno definiraju međusobne odnose i obveze, a u cilju učinkovite provedbe ovog projekta.
Strateški značaj
Nakon što je najveći dio dionica na koridoru Vc ili u izgradnji ili u visokom stupnju pripremljenosti za raspisivanje natječaja, sasvim je logično osnaživanje fokusa na ona područja kroz koja ne prolazi navedeni koridor. Blizina Republike Hrvatske pritom se nameće kao značajna prednost s obzirom na to da BiH upravo u Republici Hrvatskoj ima ključnog vanjskotrgovinskog partnera, ali i zemlju koja najviše lobira i radi na osnaživanju gospodarske slike države u cjelini. Do sada je suradnja dviju zemalja rezultirala realizacijom nekoliko strateški značajnih infrastrukturnih projekata na sjeveru zemlje. Primjer su mostovi Svilaj i Gradiška, no na tomu se neće stati s obzirom na to da će susjedi zajedno i graditi onaj infrastrukturni projekt s početka teksta - novi most kod Brčkog.
Otvori KEKS Pay
