vukoja

Oni koji negiraju Hrvatima pravo na RTV servis krše Ustav BiH

Ivan Vukoja
28.06.2017.
u 15:07

Ovih dana u parlamentarnoj proceduri naći će se Prijedlog zakona o javnom RTV sustavu koji je izrađen u HNS-u BiH i koji po prvi put donosi cjelovitu reformu javnog servisa, njegovu nadogradnju kojom se uvažavaju Ustavom zajamčena načela o pravu na informiranje na vlastitom jeziku kao i u detalje riješeno pitanje financiranja, a koje je do sada bilo ključna boljka koja je dovela trenutni servis na koljena, piše Hrvatski Medijski Servis.

HNS-ov prijedlog nudi konstruktivno rješenje koje bi s jedne strane osiguralo hrvatskom narodu ono što već imaju druga dva naroda, a s druge strane afirmiralo multietnički, multikulturni i multireligijski karakter BiH.

Bariša Čolak, predsjedatelj Doma naroda Parlamenta BiH potvrdio je za Hrvatski Medijski Servis kako će se s ovim zakonskim rješenjem najvjerojatnije ići upravo preko Doma naroda te je pojasnio kako Prijedlog zakona prvo mora proći proceduru u vidu povjerenstava prije nego bude stavljen na dnevni red. Čolak je dodao kako bi se na dnevnom redu Prijedlog zakona mogao naći već na prvoj idućoj sjednici Doma naroda u srpnju.

Ustavno načelo

Ivan Vukoja predstojnik Odjela za kulturu, medije, sport i informiranje u Glavnom vijeću HNS-a za Hrvatski Medijski Servis posebno je naglasio činjenicu kako se HNS-ov prijedlog temelji na natkrovljujućem načelu Ustava BiH kojima je Ustav svakom od konstitutivnih naroda dao status „naroda iz kojeg proistječe demokratska i legitimna vlast“ te ih priznao kao zasebne kolektivitete/javnosti i priznao im jednaka prava u svim područjima i segmentima društvenog, političkog, kulturnog, medijskog i javnog života.

Drugim riječima, Prijedlog novog zakona omogućio bi da Hrvati, kao i druga dva naroda, mogu konzumirati svoje Ustavom zajamčeno pravo na jezik i kulturu. Također, ovaj prijedlog poštuje ustavno načelo prema kojem vlast proistječe iz naroda i pripada narodu te kako je ustavotvorac imenovao/ označio Bošnjake, Hrvate i Srbe kao konstitutivne narode te prijedlog Hrvata naglašava kako svaki konstitutivni narod, u okviru kulturne autonomije, mora imati mogućnost samostalno i slobodno (autonomno) afirmirati i reproducirati svoj vlastiti društveni, nacionalni i kulturni identitet i subjektivitet — svoj jezik, povijest, kulturu, običaje, norme i vrijednosti.

Vukoja je posebno istaknuo i činjenicu kako oni koji se protive ovom rješenju zapravo krše Ustav jer upravo u tom aktu nalazi se sve ono na čemu počiva prijedlog HNS-a.

Integrativni karakter

Također, novo zakonsko rješenje uvažava i ustavno uređenje BiH, kao države tri konstitutivna naroda, dva entiteta i svih građana kao državljana te je pritom definirano šest specifičnih javnosti-tri naroda kao tri javnosti, dva entiteta kao dvije zasebne javnosti te svi građani kao državljani na cijelom teritoriju BiH kao javnost. Svaka od ovih javnosti mora biti prisutna, vidljiva i prepoznatljiva, a zakonski prijedlog HNS-a nadograđuje postojeći sustav u smislu da mu dodaje još jedan servis koji bi program u pravilu producirao i emitirao na hrvatskom jeziku.

S druge strane Prijedlog zakona o javnom RTV sustavu je i integrativnog karaktera, dodaje Vukoja te pojašnjava kako prema Prijedlogu novog zakona svi servisi imaju obvezu surađivati, razmjenjivati programe i čine dio zajedničkog integriranog sustava.

Kaže i kako bi ovo zakonsko rješenje uvelike relaksiralo političke i međunacionalne odnose u Bosni i Hercegovini, a pritom riješilo i brojne probleme s kojima se susreće javni RTV sustav.

Tehnička organizacija

Kada je u pitanju tehnička organizacija javnog RTV sustava prijedlog HNS-a predviđa pet organizacijskih jedinica. Prva je BHRT kao krovni servis, a tu su RTV FBiH 1 — Javni servis u okviru BHRT-a sa sjedištem u Sarajevu, RTV FBiH 2 — Javni servis u okviru BHRT-a sa sjedištem u Mostaru, RTRS — entitetski Javni servis RS-a sa sjedištem u Banja Luci te kao peti element-javni mrežni operater koji treba u tehničkom smislu servisirati informativne servise.

U okviru toga BHRT 1-Javni servis sa sjedištem u Sarajevu program bi emitirao na jezicima sva tri konstitutivna naroda te bi obuhvaćao programske sadržaje namijenjene najširoj publici, svim javnostima i svim građanima u BiH. Također bi programski sadržaji afirmativno konotirali i reproducirali društveni i politički identitet svih građana BiH.

RTRS — entitetski Javni servis RS-a sa sjedištem u Banjoj Luci program bi emitirao u pravilu na srpskom jeziku i s programskim sadržajima koji afirmativno konotiraju i reproduciraju nacionalni i kulturni identitet Srba u BiH. RTV FBiH 1 — Javni servis u okviru BHRT-a sa sjedištem u Sarajevu program bi emitirao u pravilu na bosanskom jeziku i s programskim sadržajima koji afirmativno konotiraju i reproduciraju nacionalni i kulturni identitet Bošnjaka u BiH. Istodobno, RTV FBiH 2 — Javni servis u okviru BHRT-a sa sjedištem u Mostaru program bi emitirao u pravilu na hrvatskom jeziku i s programskim sadržajima koji afirmativno konotiraju i reproduciraju nacionalni i kulturni identitet Hrvata u BiH. Pored toga, ovaj servis, kao i ostali producira i emitira programske sadržaje namijenjene najširoj publici, svim javnostima i svim građanima.

Ključne riječi

Komentara 1

BR
brodarevac
13:36 29.06.2017.

Što će vam zakon organizujte da Hrvati plaćaju taj servis i oformite ga, pošto ste tražili da neplaćaju ovaj RTV servis zar očekujete od Bošnjaka da vam plaćaju TV servis, samo zbog političkog marketinga HDZa koji svaku situaciju iskoristi da pokaže kako nije za BiH. prijetnje ucjenjivanja, ako ne bude biće ... ako se ne dogodi dogodit će se ... Dobiće šta su tražili u pravom smislu.

Važna obavijest

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije