Večernji List - najnovije vijesti iz Bosne i Hercegovine, svijeta, sporta, kulture i showbiza
Naslovnica Vijesti

Onaj tko dođe nakon Valentina Inzka imat će zadaću završiti posao u BiH i zatvoriti OHR

29. prosinca 2020. u 21:07 0 komentara 543 prikaza

Ono o čemu se posljednjih tjedana špekulira očito bi se već početkom iduće godine moglo i ostvariti. Najdugovječniji visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Valentin Inzko trebao bi nakon 12 godina napustiti ovu poziciju i sve je izvjesnije da neće biti onaj koji će “ugasiti svjetlo” u toj instituciji, piše Večernji list BiH. 

Nasljednik

Sam Inzko potvrdio je u razgovoru za austrijsku novinsku agenciju APA da bi uskoro trebao otići s te dužnosti i da je kandidat za njegova nasljednika Nijemac Christian Schmidt. Ovo je mogla biti lijepa božićna čestitka, prvenstveno Miloradu Dodiku i političarima u Republici Srpskoj koji odavno zagovaraju Inzkov odlazak, ali i zatvaranje OHR-a. Međutim, eventualna promjena na čelu OHR-a znači da u većem dijelu međunarodne zajednice još ne smatraju da je vrijeme za potpuno gašenje ovog mehanizma provedbe Daytonskog sporazuma.- Osobno bih nakon dvanaest godina na ovom položaju pozdravio promjenu na mjestu visokog predstavnika - rekao je Inzko te potvrdio da je Njemačka za njegova nasljednika predložila političara Kršćansko-socijalne unije i bivšeg ministra poljoprivrede Christiana Schmidta. Za njegov dolazak, odnosno promjenu na čelu OHR-a, potreban je dogovor unutar Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda, što znači i poslovično rezervirane Kine te Rusije koja je zagovornik zatvaranja OHR-a. Eventualni dogovor o novom visokom predstavniku značio bi i postojanje neke vrste međunarodnog konsenzusa o tomu što je nova zadaća OHR-a. Vjerojatno bi zadaća Schmidta ili nekog drugog visokog predstavnika bila obaviti određene poslove i konačno trajno zaključati bijelu zgradu na sarajevskoj adresi Emerika Bluma 1. Nagađanja o tome da bi Inzko nakon više od deset godina, koliko je na dužnosti visokog predstavnika, mogao napustiti BiH pojavila su se u sklopu inicijativa da međunarodna zajednica pojača svoj angažman u BiH i snažnije intervenira kako bi se provele nužne reforme, a nakon toga odgovornost prepustila lokalnim političarima. Takva nagađanja na tragu su promjena u SAD-u koje se očekuju nakon što Joe Biden preuzme dužnost novog američkog predsjednika.

Potrebno iskustvo

Za taj posao potreban je političar s golemim iskustvom, ali i autoritetom. Inzko je svoj prilično istrošio polemikama s Dodikom, ali i izvješćima Vijeću sigurnosti za koje mnogi u BiH smatraju da su jednostrani i da ne prikazuju realno i objektivno stanje, probleme, a posebno krivce. Christian Schmidt potpredsjednik je Kršćanske socijalne unije, a od 2014. do 2018. obnašao je dužnost ministra za poljoprivredu u njemačkoj saveznoj vladi. Trenutačno je zastupnik u Bundestagu, posebice angažiran na vanjskopolitičkim pitanjima. Ranije ove godine Schmidtu je u Berlinu hrvatski premijer Andrej Plenković uručio odličje “Red Ante Starčevića” koje mu je dodijeljeno za njegovo zalaganje za međunarodno priznanje Hrvatske, ali za ustrajni rad na jačanju odnosa Hrvatske i Njemačke.To, dakako, nužno ne znači da bi imao više razumijevanja za političke pozicije bh. Hrvata, koje podupire i službeni Zagreb. Iskustva s visokim predstavnicima u BiH su različita. Od Šveđanina Carla Bildta, koji je prvi poslije rata bio na ovoj dužnosti, preko španjolskog diplomata Carlosa Westendorpa, za čijeg mandata su provedene prve konkretnije reforme, preko kontroverznih Wolfganga Petritscha i Paddyja Ashdowna do Schimdtova sunarodnjaka Christiana Schwarza-Schillinga te Slovaka Miroslava Lajčaka. Svi su oni na određeni način utjecali na procese u BiH, ali jasno je kako će najbolja biti ona rješenja oko kojih se dogovore domaći politički predstavnici. •

 

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.