Frustrirajuće sporo i jučer su se nastavili prebrojavati rezultati nedjeljnih izbora, a svaka izmjena iza zareza, osim razine državnoga Predsjedništva, mijenjala je i potencijalna savezništva, koalicije, a tko će biti izborni pobjednik uvelike će ovisiti i o rezultatima posrednih izbora u federalnome Domu naroda nakon izmjena koje je nametnuo visoki međunarodni predstavnik Christian Schmidt, piše Večernji list BiH. Zajedno s njim znakovitu poruku koju su analitičari ocijenili kao jasan signal tko treba biti u vlasti uputila je administracija SAD-a koja je na "crnu listu" stavila premijera Federacije BiH i dužnosnika poljuljane bošnjačke SDA Fadila Novalića, ali i graditelja Slobodana Stankovića te bliskoga suradnika čelnika SNSD-a Milorada Dodika. OHR je jučer objavio i što donose s deset mjera za unaprjeđenje funkcionalnosti Federacije Bosne i Hercegovine koje proizilaze iz nametnutih izmjena Izbornoga zakona BiH. Uz kapitalno važnu odluku koja se tiče popravljanja načina biranja izaslanika u pojedine klubove naroda, čime je smanjena mogućnost izbornog inženjeringa od strane Bošnjaka, prije svega prema Hrvatima, drugi dio paketa nije ni približno toliko simpatičan za najmanje brojnu stranu. Izmjene ustavnih, zakonskih i poslovničkih mehanizama su, prije svega, na štetu Hrvata jer omogućavaju Bošnjacima i njihovim političkim strankama dodatno povećanje utjecaja s obzirom na to da uz bošnjački kontroliraju potpuno i srpski te Klub ostalih, odnosno manjina.

Ostali u igri, ali...

Hrvatske stranke teško će sada biti u mogućnosti taktizirati i zaustaviti zakonska rješenja koja će biti na štetu ovoga naroda jer postoje jasni rokovi u kojima se moraju donijeti odluke, dok je Ustavni sud Federacije BiH redovito pod snažnijim utjecajem bošnjačkih predstavnika. - Nakon ovih odluka ni jedna politička stranka ni bilo koji izabrani dužnosnik neće više moći držati Federaciju taocem - rekao je tom prigodom visoki međunarodni predstavnik u BiH Christian Schmidt. Na Twitter nalogu OHR-a pobrojano je koje su to uvedene mjere, među kojima je, kaže Schmidt, i ona koja unaprjeđuje odlučivanje u federalnom Parlamentu s jasnim rokovima kako bi se spriječile blokade. No, te su blokade bile jedan od mehanizama zaštite Hrvata od destruktivnih odluka bošnjačke većine. Uz to, pojednostavljeno je imenovanje sudaca u Ustavni sud Federacije BiH te mjere kojima se sprječava zloupotreba mehanizma zaštite vitalnog nacionalnog interesa s pitanjima koja nisu jasno navedena u Ustavu Federacije BiH. Također, pojednostavljena je procedura izbora zastupnika u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH te poboljšana transparentnost i ekspeditivnost u procesu potvrde lista kandidata za predsjednika i potpredsjednike FBiH, tvrdi Schmidt. Naglašava da je pojednostavljena procedura za nominiranje kandidata za predsjednika i potpredsjednike FBiH, objašnjena su i zakonodavno utvrđena ograničenja u pogledu zastupljenosti kako bi se potaknulo stvaranje koalicija i spriječila se prezastupljenost.

Dominantna potpora

Među prvim komentarima odluka visokog predstavnika stigla je ona od predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića koji ju je oštro kritizirao koristeći trenutak da omalovaži ove poteze, a napose ulogu premijera Andreja Plenkovića koja je ipak, na kraju se pokazalo, bila presudna za zaustavljanje potpunog pretvaranja FBiH u bošnjački entitet bez sudjelovanja Hrvata već na ovim izborima. U pravu je predsjednik Milanović kako Schmidtove izmjene nisu ni približno dovoljne kako bi se ispravio kurs otklizavanja od Daytonskog mirovnog sporazuma te poništavanja konstitutivne pozicije Hrvata u BiH. Guranje Komšića Hrvatima je "kukavičje jaje, finta", ističe predsjednik, dodajući da je Komšić "pokazao prezir prema onima koje treba zastupati". Komšić ne može doći tamo gdje žive Hrvati, tamo nitko ne glasuje za njega, kaže hrvatski predsjednik uz čestitku Bećiroviću i Cvijanović. Odluku visokog predstavnika Christiana Schmidta iz izborne noći kada je izmijenio Izborni zakon u korist Hrvata nazvao je "velikim, drskim, bezobraznim ništa", dodajući da je "Hrvatima smrtna kazna izmijenjena u doživotnu robiju". To se ponajprije odnosi na Predsjedništvo BiH u koje je ponovno izabran uzurpator hrvatskih prava Željko Komšić glasovima dominantno bošnjačkih birača.

Čak i unatoč gebelsovskim spinovima kako su Hrvati donijeli pobjedu kandidatu kod Bošnjaka Denisu Bećiroviću te da su bojkotirali kandidatkinju Borjanu Krišto, rezultati objavljeni na web-stranici Središnjeg izbornog povjerenstva sve zorno demantiraju. Krišto je ostvarila najbolji rezultat u posljednje 24 godine i pobijedila u 29 općina. Dakle, u većinski hrvatskima, ali i značajnom broju onih gdje su Bošnjaci te tri gdje su Srbi većina. Krišto je najviše glasova dobila u Orašju, Odžaku, Domaljevac-Šamcu, Usori, Žepču, Vitezu, Kreševu, Kiseljaku, Novom Travniku, Jajcu, Busovači, Uskoplju, Tomislavgradu, Drvaru, Glamoču, Grahovu, Livnu, Kupresu, Posušju, Grudama, Ljubuškom, Širokom Brijegu, Mostaru, Čapljini, Čitluku, Stocu, Ravnom i Neumu. No, glasovi četiri puta brojnijih Bošnjaka presudili su u korist Željka Komšića zbog problematičnog Izbornog zakona koji je protivan državnom Ustavu BiH i Daytonskom mirovnom sporazumu.

Prednost je dodatno jučer učvrstila prva žena koja će izravno biti izabrana u državno Predsjedništvo BiH. To je Željka Cvijanović. Njezin stranački šef Milorad Dodik također je ojačao svoju poziciju koju je dobio na izborima u nedjelju. Prema jučerašnjim rezultatima na izborima je pobijedio i kandidat hrvatskih stranaka Davor Pranjić u utrci za hrvatskog potpredsjednika Republike Srpske čija je prednost ispred Ivana Begića, nažalost, još stvar statističke pogreške. Očekuje se da će dopisni glasovi dodatno podebljati njegovu pobjedu.

Porezna uprava građanima poslala važnu obavijest