Svakog drugog dana dva teška teretnjaka kamenje iz Hercegovine prevoze u Crnu Goru. Tako to već traje danima. Zasad je u planu oko 40 kamiona. – Zaista gonite kamen? Zar u Crnoj Gori nema kamena pa ste za ovaj hercegovački prevalili par stotina kilometara - pitam vozača koji se trudio da bager rasporedi pravilno teret “jer je put dug”, opominje vozač bagerista.
- Takvo pitanje mi postavljaju i na carini, naravno crnogorskoj. Pokažem im nalog, a oni se uglavnom smiju. Poneki i dobacuju kako crnogorski kamen treba štedjeti jer smo mi mala zemlja. No, što god vi, pa i naši carinici, pitali, ovaj kamen stiže na jedno od najvećih gradilišta u regiji, a vjerojatno i svijetu. Miješa se s betonom i od njega će biti izgrađeni kilometri završnog mola na crnogorskom primorju. Točnije u Kumboru, mjestu blizu Herceg Novog - kaže Mirko iz Crne Gore, inače vlasnik tvrtke koja se bavi tucanikom u Herceg Novom.
Kamenje, točnije komadi tucanika, koji su nastali nakon izgradnje finalnih proizvoda, tovare se u Ivankovića Docu, malom naselju u blizini Širokog Brijega, u poznatoj tvrtki Dubint, i kreću za Boku Kotorsku, najveće europsko gradilište. Kako tvrde, za prijevoz ovog tucanika izgube cijeli dan. Oko četiri i pol sata treba im dok stignu u Dolac, a oko sat više izgube za povratak.
- Mislite da je to smiješno? Stotinjak, a vjerojatno i više, stručnjaka trenutačno radi na tom području i oni su tražili upravo ovaj tucanik od kamena rujna. U pitanju je najprije njegova boja, ali i postojanost u područjima u kojima se ugrađuje, mislim prvenstveno na utjecaj morske soli. No, rujan je već desetljećima prisutan na ovim prostorima - kaže Mirko, napominjujući bageristu da prekosutra opet stižu s dva vozila u Dolac.
- Mi smo na tim prostorima već ugovorili stotine tisuća kvadrata pročelja, kilometre kamenih ploča za šetališta te ostalih finalnih proizvoda od našeg kamena. U tom mjestu niču hoteli, apartmani, vile i drugi objekti i ponosan sam što je naša tvrtka izborila mjesto u jakoj međunarodnoj konkurenciji. Sadašnji sklopljeni ugovori tek su početak, očekujemo daleko veći angažman u tom mjestu - kaže Ante Ivanković, vlasnik tvrtke Dubint, dodajući kako je u posao, zbog velikih isporuka, angažirana i tvrtka Modra stijena.
Dok strojevi ukroćuju tvrdi hercegovački kamen, čineći od njega finalne proizvode koji krase mnoga pročelja i ulice diljem svijeta, od kamena rujna sada ne ostaje ni otpad. Upozoravaju me kako to nije otpad, sve se od kamena da iskoristiti, pa i prašina. Bilo kako bilo, gomila naslaganih otpadnih komada stijena lagano se “topi”.
- Rujan je naš proizvod poznat diljem svijeta kao ukrasni kamen. Kada i ono što nije naš finalni proizvod nađe svoje mjesto u građevinarstvu, a tek kada takav, nazovimo ga nusproizvod, bude tražen i izvan zemlje, onda je to potvrda kvalitete i umijeća tvrtke - kaže Tonko Ivanković, osnivač tvrtke koji je danas taj posao prepustio svojoj djeci. Struka kaže kako se tucanik isplati koristiti tek ako se materijal za njega nalazi u krugu od petnaestak kilometara. No, ovaj tucanik prevali put od dvjestotinjak kilometara. Po svemu sudeći, za sada za to postoji dobar razlog. - Prije svega, naručitelju se svidjela boja kamena. Ispitivanja su pokazala da je otporan na morsku sol, a dobro podnosi i klimu koja je slična hercegovačkoj. To je već isproban kamen koji se desetljećima ugrađuje diljem Boke kotorske i šire. Naručitelj želi ovaj kamen, a naše je udovoljiti njegovim zahtjevima - kaže Crnogorac Mirko. •
