Njemačka je desetljećima zemlja nade i boljeg života za tisuće Bosanaca i Hercegovaca. Njima bi uskoro moglo biti lakše zaposliti se i preseliti tamo, i to zahvaljujući prvoj fazi reforme njemačkog zakona o kvalifikacijskoj imigraciji, koja se uvodi od ovoga mjeseca.
Novi zakon mogao bi pokrenuti novi val iseljavanja iz BiH s obzirom na to da je ova zemlja oduvijek bila najpoželjnije odredište za odlazak na rad. Cilj ovih izmjena je privući kvalificirane radnike iz inozemstva kako bi se u Njemačkoj riješio veliki problem nedostatka radne snage. Reforme zakona o kvalifikacijskoj imigraciji u Njemačkoj će biti uvedene u tri faze.
Prva se uvodi već ovoga mjeseca, dok preostale dvije na snagu stupaju u ožujku, a potom i u lipnju 2024. godine. Procjene su da bi jednostavnija pravila mogla povećati broj radnika izvan EU-a u Njemačkoj za 60.000 godišnje. Očekuje se da će prve faze ove reforme omogućiti radnicima iz trećih zemalja, dakle onih koje nisu članice EU-a, jednostavniji dolazak, odnosno preseljenje. Njemačka uvodi "kartu prilika" ili "Chancenkarte". Ta će karta funkcionirati po sustavu bodovanja, a tako će se omogućiti lakše zapošljavanje radnicima koji imaju određene posebne vještine.
U obzir će se uzimati kvalifikacije, radno iskustvo, znanje njemačkog jezika, veze s Njemačkom, poput članova obitelji koji u njoj žive, kao i godine. Svake godine postojeće određene kvote, koje će ovisiti o industrijama u kojima su potrebni radnici. Oni koji planiraju odlazak u Njemačku, morat će ispunjavati tri od četiri uvjeta za "kartu prilika". Uvjeti su da potencijalni radnik ima diplomu ili stručnu obuku u oblasti u kojoj želi raditi, tri godine iskustva, znanje njemačkog jezika ili prethodni boravak u zemlji, dok je posljednji uvjet da radnik ima najviše 35 godina. Ono što je vjerojatno najvažnije velikom broju radnika koji žele u Njemačku je činjenica da će se zahvaljujući ovoj reformi u Njemačkoj lakše moći zaposliti radnici sa srednjom stručnom spremom ili iskustvom u određenoj oblasti, bez obzira na to imaju li fakultetsku diplomu. Također, Njemačka će, za razliku od dosadašnje striktne prakse, priznavati radno iskustvo i stručne kvalifikacije koje je radnik stekao u svojoj domovini. Stranci koji su visokoobrazovani i već imaju ponudu za posao moći će lakše dobiti stalni boravak i dovesti svoje obitelji.
Nova pravila olakšat će onima koji se spremaju u Njemačku, ali i potaknuti ostale da razmisle o tome s obzirom na lakše procedure. Gotovo četvrtina stanovnika Njemačke posjeduje migrantsku pozadinu. U Njemačkoj su 2022. živjela 20,2 milijuna stanovnika stranog podrijetla, što je 24,3% u ukupnom broju stanovnika. U osobe s migrantskom pozadinom statistički ured ubraja sve one koji su se nakon 1950. doselili na područje današnje SR Njemačke, kao i njihove potomke. Posljednjih godinu dana postotak osoba s migrantskom pozadinom povećao se za 1,2 milijuna stanovnika.
SR Njemačka je država s najvećim brojem bh. dijaspore u Europi. Prema službenim podacima Saveznog ureda za statistiku, u ovoj zemlji živi 248.000 osoba bh. podrijetla, od čega 167.975 s državljanstvom BiH. Prosječna starost bh. iseljenika u Njemačkoj je 37 godina, što potvrđuje da je riječ o mladoj i ekonomski najproduktivnijoj populaciji. Prosječna dob bh. iseljenika pri useljenju u Njemačku je 23,7 godina, dok je prosječna duljina njihova boravka u ovoj zemlji 22,3 godine. Ti podaci upućuju na činjenicu da se u Njemačku useljavaju mladi ljudi i da je riječ o dugoročnom, a ne privremenom useljavanju. •
