Nikšić: Poslovanje u sivoj zoni nastojat ćemo smanjiti na najmanju moguću mjeru

12.06.2024.
u 16:17

Premijer FBiH Nermin Nikšić izjavio je u srijedu u Neumu da Federacija ima prostora da se dodatno zaduži, no da to nikako neće biti za popunjavanje proračunskih rupa, najavivši pritom i borbu protiv sive ekonomije koju će, kako kaže, nastojati smanjiti na najmanju moguću mjeru.

Federalni premijer bio je sudionik prvog panela XXIII Međunarodnog simpozija BRI(D)GE u Neumu na kojem je govorio na temu „Ekonomska održivost podržana planskim rastom“.

- Zadovoljstvo mi je što imam priliku razgovarati i napraviti interakciju s ljudima iz struke, a i promovirati neka strateška opredjeljenja i politike Vlade. Drago mi je da smo imali priliku čuti da ljudi od struke podržavaju ono o čemu smo pričali i da smo praktično moderatori i mi panelisti imali gotovo identične stavove.

Vlada ostaje otvorena i opredijeljena da radi, čak razgovaramo s Ivaniševićem o nekim mogućnostima koje bi Vlada u narednom periodu mogla iskoristiti od njihovih resursa da, kada govorimo o stručnim temama i pitanjima, pravimo panel diskusije preko njihovih servisa sa stručnim ljudima iz cijele Federacije i BiH - kazao je Nikšić.

Istaknuo je kako se neće ići u kreditni aranžman i zaduživanje Federacije kako bi se popunjavale proračunske rupe.

- Mogućnost i prostor zaduživanja Federacije je još uvijek tu, dug nikad nije malen, ali ima prostora da se Federacija dodatno zaduži i da opet ostane među najmanje zaduženim u regiji. Ta zaduženja eventualno ćemo koristiti samo za izgradnju infrastrukturnih objekata, nikako za popunjavanje proračunskih rupa. To će neminovno nastati rasterećenjem ekonomije. Planiramo uraditi online fiskalizaciju smanjivanjem sive zone, uvođenjem u sustav svega onoga što je moguće. Svjesni smo da nikad u potpunosti nećemo izbjeći nešto što će biti neka siva zona, nešto što će biti rad na crno, ali ćemo nastojati to sve smanjiti na najmanju moguću mjeru - kazao je premijer.

Vlasnik Revicona Marin Ivanišević kazao je kako je generalna tema ovog simpozija „most“, odnosno prelazak iz sadašnje točke u točku koja nas čeka.

- Ta točka do koje trebamo doći nije nastala našom pameću nego potrebom koja je nastala u svijetu za sprječavanje aktivnosti koje su stari način razmišljanja, postupanja i aktivizma, kako bi se to moderno reklo.
Ovo je najstručniji skup koji postoji u BiH i naš je cilj da ljudi iz struke, ljudi koji provode te aktivnosti i znaju o njima puno više nego bilo tko od nas pojedinačno, budu pripremljeni za sve ono što će nam se događati, posebno u svijetlu pristupanja ekonomskoj i svakoj drugoj integraciji u Europsku uniju - kazao je Ivanišević.

Istaknuo je kako je cilj da ih, kada dođe vrijeme, ništa ne iznenadi.

- Želimo da nas ništa ne zatekne i da nam ništa ne bude previše novo, to je koncept, to je razlog zbog čega smo danas i sljedeća dva dana ovdje - kazao je Ivanišević.

Ekonomski savjetnik pri Uredu premijera FBiH Goran Miraščić kazao je kako je tema prvog panela jako validna.

- Tema „Ekonomska održivost podržana planskim rastom“ je nešto što živimo stalno. Trenutno se suočavamo s ekonomskom stagnacijom, u određenim državama je i recesija, a koja je došla kao rezultat restriktivnih monetarnih mjera koje su se morale poduzimati kako bi se inflacija stavila pod kontrolu. Bosna i Hercegovina maksimalno ovisi o svojim trgovinskim partnerima, a ono što je zabrinjavajuće za BiH je ekonomska stagnacija u Europskoj uniji gdje je projekcija rasta ekonomije za ovu godinu ispod jedan posto, a u okviru toga tri države su nam od posebnog interesa, Njemačka, Italija i Austrija - kazao je Miraščić.

Dodao je kako BiH u EU izvozi više od 75 posto svojih proizvoda, a u okviru toga najviše u ove tri navedene države.

- To se odmah reflektiralo na pad industrijske proizvodnje i pad izvoza kod nas posebno u dva sektora, prerađivačko-metalske industrije i fine obrade drveta. Pad potražnje prema tim segmentima je i normalan u situacijama financijskih kriza, recesija, stagnacija, a ono što preostaje BiH je da firme pronalaze nova tržišta. Moram podvući da se naš privatni sektor pokazao više otpornim možda čak i više nego smo očekivali, a što se tiče kompletnih segmenata što se treba raditi, to je definirano i planom rasta s Europskom unijom koji ima četiri osnovna paragrafa, međutim sve se te stvari prožimaju kroz sve strateške dokumente svih vlada na svim nivoima vlasti, a to je kroz fiskalnu politiku koja nam je na raspolaganju kao jedna od makroekonomskih politika - kazao je Miraščić.

Direktor Agencije za bankarstvo Federacije BiH Jasmin Mahmuzić ističe kako na nivou sustava u posljednjih godinu dana nije bilo rasta kamatnih stopa, zbog čega se uspio održati ekonomski rast i u ovim izazovnim vremenima.

- Ako pogledamo predinflatorni period i danas, mi gledamo na prosjeku bankarskog sektora, prosječne kamatne stope su 3.62, znači na istom su nivou kao i prije ovog inflatornog udara. Možda je bilo nekih pojedinačnih slučajeva, ali na nivou sustava toga nije bilo.

Osnovni zadatak banaka je kreditiranje i ako postoje tvrtke koje imaju mogućnost da uzmu kredite za dobre projekte, banka će to kreditirati. S druge strane postoje i određena pravila, a naš osnovni zadatak je očuvanje stabilnosti bankarskog sustava i zaštite deponenata - naglasio je Mahmuzić.

XXIII Međunarodni simpozij BRI(D)GE, kojem je glavni cilj pripremiti struku za nadolazeće izazove, počeo je u srijedu u Neumu, a trajat će do petka, 14. lipnja.

 

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?