Nakon redovitog sastanka veleposlanika zemalja članica Vijeća za provedbu mira s visokim međunarodnim predstavnikom Christianom Schmidtom, na kojemu se razgovaralo o stanju u zemlji u svjetlu njegove eventualne intervencije u Izborni zakon i Ustav Federacije BiH, nije se dogodilo ništa. Bio je to redoviti sastanak veleposlanika na kojemu su razmijenjena stajališta, a očekivanje kako bi se Schmidtu moglo dati odobrenje za reagiranje - izostalo je. Time su nastavljena dva posve različita pristupa prema aktualnoj krizi, piše Večernji list BiH.

Na radikalizam radikalizmom

Jednim koji dolazi s hrvatske strane poziva se međunarodnu zajednicu da intervenira i spriječi nasilje te drugim koji poziva na nasilje kako bi se spriječilo donošenje odluke. Time se nastavilo s poticanjem mržnje prema Hrvatima, Hrvatskoj i međunarodnoj zajednici. S obzirom na rezultate tih dviju kampanja, može se reći kako do sada nasilje, prijetnje, govor mržnje i najave rušenja Daytonskog mirovnog sporazuma pobjeđuju, dok poraz doživljavaju pozivi na dogovor i razum. Zbog toga jačaju otpori na oporbenom hrvatskom političkom spektru koji će tako posve sigurno graditi kampanju da se na radikalizam odgovori radikalizmom. Prema jednim teorijama, visoki međunarodni predstavnik čak je jučer trebao intervenirati u Ustav Federacije BiH kako bi podigao prag izaslanika iz reda svakoga naroda koji biraju predsjednika ovoga entiteta, a onda i Vlade. Sada se nagađa kako bi takvu odluku mogao donijeti nakon zatvaranja birališta 2. listopada ili u tjednima dok se ne budu objavili rezultati, dok postoji i otvorena mogućnost da do toga dođe i u predstojećim tjednima. No, takva je situacija sada manje vjerojatna s obzirom na to da je takva eventualna odluka teško zloupotrebljena u kampanji pojedinih stranaka. Dio medija objavio je kako je Turska navodno na sjednici PIC-a, kao predstavnica Organizacije za islamsku suradnju, očekivano, stala iza bošnjačko-muslimanske strane da Schmidt ne treba ništa poduzimati. A to u prijevodu znači odobrenje bošnjačkim strankama da istrijebe Hrvate iz vlasti te otvore prostor najžešćoj konfrontaciji u zemlji nakon okončanja rata. Posve je sigurno da bi u scenariju da se Hrvate ukloni kao jednu od strana potpisnica Daytonskog mirovnog sporazuma bio jasan signal Srbima da reaktiviraju planove za odcjepljenje od BiH. Eliminiranje Hrvata bio bi im savršen alibi za takav pothvat. Na društvenim mrežama bošnjačkih aktivista, po isprobanom receptu, zaprijećeno je novim prosvjedima, dok su pak hrvatski aktivisti na Twitteru odgovorili kako bi slično okupljanje trebali upriličiti i Hrvati u Jajcu, gdje se 13. rujna organizira proslava pobjede Hrvatskih snaga u operaciji "Maestral 1995. godine". Čelnik HNS-a BiH i HDZ-a Dragan Čović jučer je još jednom pozvao međunarodnu administraciju angažiranu u BiH da spriječi rušenje Daytonskog mirovnog sporazuma. Čović je u izjavi poslanoj medijima istaknuo kako očekuje da će visoki predstavnik donijeti konačnu odluku kojom će izmijeniti Ustav Federacije i Izborni zakon BiH sukladno presudi Ustavnog suda BiH koja osigurava jednakopravnost konstitutivnih naroda i njihovo legitimno predstavljanje.

Pritisci, govor mržnje

- Jednakopravnost konstitutivnih naroda temelj je mira u Bosni i Hercegovini. Svako narušavanje daytonskog načela jednakosti vodi prema neželjenoj destabilizaciji zemlje. Podlijeganje uličnim pritiscima i prijetnjama nasiljem do kraja bi narušilo vjerodostojnost institucije visokog predstavnika - navodi se u izjavi. Posve je sigurno da će odugovlačenje s donošenjem eventualne odluke još dodatno radikalizirati ionako radikalne bošnjačke stranke poput SDA i DF-a te ih uvjeriti kako su "ispravne" metode poziva na nasilje, izazivanja mržnje, stalnog prozivanja neprijateljima. Čak je počelo i vrlo otvoreno natjecanje u iskazivanju mržnje prema Hrvatima, koja će se ojačati u kampanji. Stranka za BiH podnijela je tužbu protiv Hrvata, Hrvatske, pa čak i visokog predstavnika, pa cijela situacija počinje teško podsjećati na kampanje mržnje koje su prema Židovima provodili nacisti. •

Od 1. svibnja dijelu hrvatskih građana diže se plaća za 17 posto