Tomislav Popović, predsjednik uprave Maistre

Nema rasta cijena koji bi nadoknadio ovakve troškove

04.06.2022.
u 09:10

Predsjednik uprave Adrisove Maistre Tomislav Popović među prvima je, prije više od mjesec dana, hrabro najavio vrlo dobru turističku sezonu i mogućnost da financijski bude bolja i od najbolje 2019.. S prvim čovjekom, po prihodima jedne od tri najveće turističke kompanije u Hrvatskoj i jedine u pretežitom hrvatskom vlasništvu, razgovaramo je li se što promijenilo od te njegove izjave. kako na buking utječe rat i jesu li cijene morale rasti baš 40 posto prema lani te od drugim aktualnostima.

- Točno, prihodom pa i volumenima bi u nekim destinacijama mogli nadmašiti brojke iz 2019. Dakako, tu prvenstveno mislim na Istru. Možemo se prisjetiti prošle sezone; ozbiljniji turistički tokovi aktivirali su se prilično kasno, tek u lipnju. Srpanj se počeo približavati brojkama iz sezone 2019., da bi u kolovozu i rujnu nadmašili brojke iz pretkrizne godine. Špica sezone bila je odlična, kasnije smo, u periodu kada do izražaja dolaze organizirani kanali prodaje, počeli zaostajati. Ove se godine stvari vraćaju u normalu, pogotovo na našim tradicionalnim tržištima, u Njemačkoj, Austriji, Sloveniji. Na osnovi do sad realiziranog prometa te stanju bukinga možemo tvrditi da će prometi biti solidni.

Osim u Istri Maistra ima objekte i u Zagrebu i Dubrovniku, sezona neće u svim destinacijama biti jednako dobra?

Zagreb dijeli sudbinu ostalih europskih metropola, prometi rastu, ali još uvijek zaostajemo za 2019. volumenom, a pogotovo cijenama. Nedostaju nam daleka tržišta, (Azija i SAD. Po nekim našim analizama, povratak u normalu očekujemo 2024. Dubrovnik, kao i sve destinacije povezane zračnim linijama, bilježi sporiji povratak. Malo smo kasno krenuli, ali za sada stvari za ljetne mjesece izgledaju solidno, na koncu bi mogli biti na nešto više od 80% realiziranog prometa 2019.

Ne reagiraju ni sva tržišta jednako, gdje Hrvatska najbolje kotira, kakav je buking u zemljama blizu Ukrajine?

Pandemija, pa sada rat, naravno da značajno utječu na turističke tokove, Rusi i Ukrajinci neće putovati neko vrijeme. Rast cijena, odnosno inflacija značajno će ove godine utjecati na putovanja, primjerice Poljaka. Avio industrija se nije vratila u normalu, poteškoće s radnom snagom zračnog i zemaljskog osoblja u zračnim lukama, cijene goriva značajno će ograničiti letenje što će onda imati utjecaja, na za nas važna tržišta Britanije, Skandinavije, SAD-a, spomenutog azijskog tržišta… Velikim dijelom manjkove kompenziramo s nama tradicionalnih tržišta Njemačke, Austrije, Slovenije, Nizozemske, Češke, Slovačke… Ljudima još uvijek predstavlja problem odvažiti se na putovanja u dalje destinacije, stoga je Hrvatska u prednosti.

Maistri ni prošla sezona nije bila loša, posebice u lux segmentu, znači li to da je ulaganje u visoki turizam najisplativije?

Svako zlo za neko dobro. U luksuznijem segmentu nam je stanje s pandemijom u jednom dijelu išlo na ruku, otvorila su se neka nova tržišta i došla je neka nova publika, odnosno gosti koji su tradicionalno posjećivali druge destinacije. Kako u pandemiji nisu mogli tamo putovati, jednostavno su sjeli u auto i došli k nama. I što je iznimno bitno, otkrili su da ovdje imamo što ponuditi. Istra donedavno nije bila poznata po luksuznom proizvodu, međutim ta je klijentela došla, boravili su tu i što je još važnije, vraća se. Naravno, postavlja se pitanje hoće li se taj profil gostiju nastaviti vraćati kada se situacija vrati u normalu? Sigurno da dio njih hoće jer sada, prije svega, znaju da postojimo, ali još važnije znaju da tu postoji zanimljiva i kvalitetna ponuda. I tko je bio vješt tu će činjenicu iskoristio dugoročno. Kod nas u Maistri se taj trend konkretno vidio na proizvodima poput Grand Park hotela koji je najnoviji proizvod plasiran na tržište 2019., i koji se, bez obzira na krizu, u potpunosti afirmirao. Međutim imamo tu još objekata koji su napravili veću pozitivnu razliku poput Monte Mulinija ili hotela Lone, Amarina… i tu se doista vidio potencijal, čak ne toliko u volumenima koliko u cijenama. Sada je vidljivo da gosti žele platiti pristojan novac za vrijednost koju im nudimo, ali i da je Adrisova strategija ulaganja u luksuzni segment itekako opravdana.

Hrvatskom hotelijerstvu nedostaje oko deset tisuća radnika, je li se Maistra ekipirala?

Bojim se da ove godine našem hotelijerstvu nedostaje više od deset tisuća radnika. Nismo izolirani slučaj, dijelimo sudbinu sektora. Ove godine će nam nedostajati 200-tinjak radnika, što i nije tako puno uzmete li u obzir veličinu kompanije. Posebno se vidi deficit zanimanja poput kuhinjskog i konobarskog osoblja. Za sada se, još uvijek, relativno uspješno s tim nosimo.

Zaposleni u turizmu su godinama bili plaćeni ispod hrvatskog prosjeka, jesu li dizanje plaća i druge beneficije za radnike stigle prekasno?

Ne bih rekao da su beneficije za zaposlenike stigle prekasno, stanje na tržištu rada je uvijek bilo vezano uz ponudu i potražnju, te kapacitete i mogućnosti hotelskih kompanija i ugostitelja. Jednostavno tijekom pandemije okolnosti su se značajno izmijenile, ljudi su se na razne načine snalazili prethodne dvije godine, što uz pomoć subvencija država, što drugačije modele rada pronalazili su različite varijante rješenja krpanja kućnih budžeta. U turizmu posla nije bilo, odvijao se u drugačijem režimu rada i smanjenim obujmom, ljudima nismo mogli ponuditi ono na što su bili navikli, pronašli su alternativu, jednostavno su promijenili branšu. Nije nedostatak radne snage u turizmu samo hrvatski problem, s istim se nedaćama nosi i konkurencija na Mediteranu i srednjoj Europi.

Dio turističkih radnika u pandemiji je promijenio branšu, što bi sve po vašem mišljenju trebalo dugoročno poduzimati da se manjak radnika u turizmu svede na najmanju moguću mjeru?

Nedostatak radne snage u turizmu postaje globalni problem. Ako je nama turizam doista toliko važan, a upravo se u pandemijsko vrijeme pokazao njegov puni značaj za nacionalnu ekonomiju, potrebno će biti naći načina da ljude zadržimo u sektoru. Naravno, prvenstveno se moramo osloniti na vlastite resurse, odnosno domaći kadar. Nažalost potpuno je jasno da u našoj zemlji već nemamo bazen dostatan za pokrivanje svih potreba i stoga moramo posegnuti za radnicima iz drugih zemalja. U pravilu se tu radi o radnicima iz susjednih zemalja onih izvan EU, ali i sve više iz dalekih zemalja, mahom Azije, što prijašnjih godina gotovo da nije bio slučaj. U tom kontekstu bi doista bilo nužno pojednostavniti trenutno poprilično kompliciranju proceduru ishodovanja radnih dozvola. Stanje, odnosno procedura kroz koju smo prolazili lani, a koja se uslijed povećanog broja predmeta dodatno zakomplicirala ove jednostavno više nije održiva. Cijenimo napore lokalnih ispostava, kao i regionalnog MUP-a, međutim ovakav način rada za jednu i drugu stranu je nemoguć. Vjerujem da će se naći načina kroz promjenu i primjenu tehničko-tehnoloških rješenja kako bi se procedura pojednostavnila i ubrzala, tim više što velika većina ljudi koji su kod nas zaposleni tijekom sezone ponavljaju istu proceduru svake godine. Kada govorimo o domaćoj radnoj snazi, onda možemo, primjerice, govoriti o sustavu stipendiranja. Svakako treba istaknuti kako je Ministarstvo turizma povećalo i kvote i iznose stipendija što je prvi korak u pravom smjeru. Tu imamo i institut stalnog sezonca koji se sigurno može proširi i unaprijediti, te niz drugih mjera koje je sektor komunicirao prema zakonodavcu. Kod studenata je, primjerice, problem cenzus od 15.000 kuna koji mogu godišnje zaraditi, a da im roditelji ne izgube olakšicu pa je traženo da se taj cenzus digne... Postoji, dakle, niz mjera i inicijativa te mislim da se kroz kvalitetan dijalog može naći, neću reći optimalan, ali svakako dobar model koji bi zadovoljio sve strane i svima donio korist.

Očekuje se da sredstva iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti pokrenu novi investicijski ciklus u turizmu, hoće li to biti moguće bez adekvatnih zakonodavnih rješenja o poticanju ulaganja i turističkom zemljištu?

Upravo je donesen, novi-stari, odnosno izmijenjen Zakon o poticanju ulaganja, koji je itekako važan preduvjet za ponovno pokretanje investicija u hotelijerstvu. Bez pomoći države, nažalost, veliki dio hotelijera nakon krize neće moći investirati i pokrenuti rast te bi mogao ući u stagnaciju. To je itekako važno, ne samo za turizam već i za čitavu nacionalnu ekonomiju. Naravno tu je i Zakon o turističkom zemljištu čije je ne postojanje, odnosno nemoguće "konzumiranje" ozbiljna prepreka i ograničavajući faktor investiranja na pojedinim prostorima, a samim time kočnica rastu i razvoju. Nadamo se, odnosno vjerujemo da bi se uskoro stvari mogle pomaknuti s mrtve točke. Što se NPOO-a tiče, u svakom slučaju hvalevrijedna inicijativa i sada treba vidjeti na koji način i u kojim iznosima će velike hotelske kompanije moći aplicirati i povući sredstva. Uglavnom su prethodni europski programi bili vezani na malo i srednje poduzetništvo, a sada postoji mogućnost apliciranja i većih sustava. Za sada program izgleda obećavajuće, a koliki je potencijal, znat ćemo uskoro.

Goste na Jadranu ove godine dočekuju cijene i do 40 posto više nego lani, nije bilo drugog izbora s obzirom na rastuće troškove?

Kriza je, između ostalog, promijenila i navike u načinu rezerviranja smještaja, skratio se vremenski horizont bukiranja smještaja, ostavljen je prostor za mogućnost otkazivanja, sve više do izražaja dolaze direktni kanali, cijene su postale vrlo promjenjiva kategorija, prema istima se i mi odnosimo vrlo dinamično i naravno ovise o ponudi i potražnji. Tako da će cijene u nekim destinacijama u određeno vrijeme i za neke proizvode vjerojatno biti i više od spomenutih 40 posto, nažalost negdje ćemo s cijenama ostati ispod razine prije krize. Unatoč povećanju cijena vrlo teško ćemo kompenzirati ovako drastičan rast troškova; hrana, piće, radna snaga, energenti…. Struja će nam od 1. srpnja i potpisivanjem novog ugovora poskupjeti 196% to je 42 milijuna kuna dodatnog troška. Nema tog rasta cijena koji bi nadoknadio ovakav rast troškova. Pojednostavljeno: da bi "pokrpali" 40-ak milijuna kuna troška potreban nam je dodatan prihod od oko 120 milijuna kuna što je više od ukupnog godišnjeg prihoda primjerice jednog hotela Park ili hotela Lone. E, to se zove strujni udar. Da, nije baš da nam cvjetaju ruže.

Pribojavate li se razvoja događanja s Ukrajinom i kako bi po vama hrvatski turizam danas izgledao da nije bilo dvije pandemijske sezone?

Nema smisla vraćati se, okolnosti su se u posljednje dvije godine drastično promijenile, izmijenio se turizam i navike putnika, na kraju krajeva cijeli svijet se promijenio do te mjere da ništa više neće biti kao prije. Smatram da je vrijeme krize trebalo iskoristiti kao pripremu za vrijeme koje je pred nama. Hrvatski turizam ima ozbiljnih strukturnih problema i sad je pravi trenutak za promjene. Što se Ukrajine tiče, ne želim razmišljati niti vjerovati da može gore.

Raspisan je natječaj za direktora Hrvatske turističke zajednice, a otvoreni su i natječaji za izbor direktora turističkih zajednica svih razina na četiri godine, je li to bolje rješenje od dosadašnjeg kada im se mandat produžavao svake godine?

Hrvatska je turistička zemlja prepoznatljiva u svijetu. Prema najnovijim istraživanjima, naš turistički brend zauzima 16. mjesto u svijetu i 9. u Europi. Rezultat je to naših prirodnih ljepota, kulturnih vrijednosti, ali i golemog rada brojnih naraštaja turističkih radnika. Uz iskustvo i napore naših ljudi, rad znanstvene zajednice i stručnjaka pridonose afirmaciji turističke prepoznatljivosti naše zemlje. U tom smislu, važan doprinos daje i HTZ, strukovna udruženja i Ministarstvo turizma. Siguran sam da će, ustrajemo li na kriterijima znanja i stručnosti, i odabir novih kolega tome pridonijeti. Manje je važno koliko traje mandat, odlučujuće moraju biti rezultati koje ostvarujemo. 

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?