“Kad Agrokor kihne, prehladi se cijela hrvatska ekonomija”, izreka je koja najbolje govori o važnosti tog koncerna u Hrvatskoj, ali i regiji. Početkom ove godine pokazalo se kako Agrokor boluje od mnogo ozbiljnije “bolesti” od prehlade, a objava “dijagnoze” na koljena je bacila veliki dio gospodarstva u Hrvatskoj te u zemljama regije, poput BiH, Slovenije i Srbije, gdje taj koncern također posluje. Sudbina oko 100 tisuća ljudi samo u Hrvatskoj, koji izravno ili neizravno rade u nekoj od tvrtki koncerna, preko noći je postala neizvjesna. Jednako kao i 70 tisuća radnih mjesta u Sloveniji, 5 tisuća u BiH te 6 tisuća u Srbiji. Zagrebačka burza je u svega nekoliko dana preživjela šok, dionice stabilnih tvrtki doživjele su slom. Već prvog dana glavne Agrokorove uzdanice, Ledo i Jamnica, izgubile su na vrijednosti više od 80 posto. U nastavku trgovanja cijene su se djelomično oporavile, ali su ostale znatno ispod razina koje su postizale prije suspenzije trgovanja. Glavni uteg koji opterećuje Agrokorove kompanije ogromna su jamstva koja su te tvrtke izdale za dugove propale matične kompanije. Stoga im, unatoč pozitivnom poslovanju, prijeti stečaj jer su jamstva dospjela na naplatu otvaranjem postupka izvanredne uprave. Uz gospodarsku neizvjesnost, ova je kriza također zaljuljala Vladu jer se raspala koalicija između HDZ-a i Mosta. Naime, iako se kriza u Agrokoru nazirala još početkom godine, predstavnici Vlade ozbiljnost situacije prepoznali su tek u ožujku, i to nakon što je Moody’s objavio kako smatra da su Agrokorove obveze prema dobavljačima visoke za tu industriju, dosežu 16,2 milijarde kuna. Premijer RH Andrej Plenković tada se sastaje s Ivicom Todorićem, tadašnjim vlasnikom koncerna, što predstavnici Mosta u Vladi ne odobravaju govoreći kako neće spašavati Todorića. Kreće se s traženjem lijeka koji bi trebao spasiti teško “bolesnog pacijenta”. Nekoliko dana poslije toga donosi se poseban zakon popularno nazvan “lex Agrokor”, prema kojem Vlada predlaže izvanrednog povjerenika koji ima zadatak osigurati redovito poslovanje kompanije. U travnju u Zagreb stiže Antonio Alvarez III., glavni direktor za restrukturiranje u Europi u konzultantskoj kući Alvarez & Marsal, koji je kazao da je situacija u Agrokoru vrlo zahtjevna, da je bitno vrijeme te da nema jamstava da će se uspjeti. Za svega nekoliko dana odlazi iz RH te za izvanrednog povjerenika dolazi Ante Ramljak koji potpisuje zajam s hrvatskim bankama kako bi isplatio plaće. Najave o velikim otpuštanjima radnika, na sreću, nisu se ostvarile, dobavljači još uvijek potražuju ogromna sredstva, ali je najveći broj njih pristao i dalje isporučivati robu koncernu. Ivica Todorić uhićen je krajem godine u Londonu, ali je na slobodu pušten uz jamčevinu. Prva žrtva velikih kredita podignutih u ruskim bankama je Sarajevski kiseljak. Naime, Općinski sud u Kiseljaku donio je odluke kojima je Sberbanku odobreno preuzimanje dionica Sarajevskog kiseljaka. Budući da je od početka procesa izvanredne uprave u Agrokoru pokrenuto više parničnih i ovršnih postupaka u RH i u još pet zemalja, izvjesno je da će sudbinu Sarajevskog kiseljaka doživjeti još neke tvrtke koncerna, a hrvatska ekonomija dugo ostati u “bolesničkoj postelji”.•

Čovjek kupio stan za 98.000 eura i sad ga prodaje za 275.000. Zagrepčanka: ‘Rekla sam da se treba sramiti’